U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar svečano su dodijeljene nagrade 57. natječaja Večernjeg lista za najbolju kratku priču koja nosi ime glasovitog hrvatskog književnika i dramskog pisca Ranka Marinkovića. Marinković je rođen 1913. godine u Splitu, a preminuo 2001. godine. Bio je jedan od istaknutih predstavnika hrvatske književnosti 20. vijeka.
Dobitnica ovogodišnje glavne nagrade je Magdalena Blažević, autorica priče “Đul pita”. Blažević je na dodjeli podsjetila da je prije tri godine osvojila istu nagradu, dodavši da i samu ‘Đul pitu’, koju je dugo pisala, smatra jednom od svojih najboljih kratkih priča. Rođena je 1982. u Žepču, a diplomirala hrvatski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima. Objavila je knjigu priča “Svetkovina” 2020. te roman “U kasno ljeto” 2022.
– Ideja za priču nastala je 2000. g. kada sam došla na studij i upoznala djevojku koja se razvodila od ratnog zločinca. Nisam to mogla zaboraviti, znala sam da ću jednom morati napisati priču o njoj. Sada pišem novi rukopis kratkih priča i ovo je jedna od priča koja će ući u tu novu knjigu. Silno sam sretna da je nagrađena ovom značajnom nagradom – rekla je prvonagrađena autorica Magdalena Blažević.
Drugonagrađena je Mira Petrović za priču “Baba”, a treće mjesto osvojio je Ratko Cvetnić za priču “Zagonetna priroda”. Tradicionalni i prestižni, 57., natječaj za kratku priču Ranko Marinković ima zaista veliko značenje u ovo vrijeme kad su kultura i priče i tisak u velikoj krizi. Za taj projekt, kojega čitav niz godina vodi dr. sc. Tomislav Sabljak, istaknuo je dobitnik trećeg mjesta.
– Sam nagradni natječaj predstavlja jednu od najdragocjenijih tradicija unutar hrvatske književnosti. Važan je iz više razloga, to je jedna od zadnjih oaza književnosti na hrvatskom kiosku. Osim toga, tijekom ovih 60 godina ta nagrada postala je i spomenik gospodina Sabljaka koji je i pokretač koji sve ove godine skrbi o tome da taj natječaj ne ode ispod razine, a nadam se i nagrade – komentirao je Cvetnić.
Od 620 prijavljenih priča subotnji magazin Večernjega lista “Obzor” objavio je njih pedeset, po izboru selektora Tomislava Sabljaka. Najbolje je birao žiri u kojemu su bili, Seid Serdarević, Maja Car i Milena Zajović i Helena Sablić Tomić.
– I ove godine se prijavilo 620 autora koji su željeli ući na stranicu obzora. Svaki dan izlazi po jedna od priča i od ukupno njih 50 jedva smo uspjeli izabrati ove nagrađene. Iz godine u godinu dolazi sve veći broj intrigantnih i zanimljivih priča koje potpisuju mladi autori što je nama jako drago – poručila je Helena Sablić Tomić.
Ove je godine uručena i posebna pohvala autorima Ladi Vukić za priču “Noć u Aleksandriji” te Deanu Šorku za “Event”.
Glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić izrazio je zadovoljstvo što Večernji list i dalje njeguje kratku priču te još više što je ove godine na natječaj došlo više od 600 priča.
– To pokazuje da i dalje volimo čitati i pisati i da kratka priča i dalje ima budućnost – kazao je.
Povijest Večernjakove nagrade seže još u 1964. godinu od kada se svake subote objavljuju prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora. Prve nagrade za kratku priču dodijeljene su 8. siječnja 1966. godine. Tada su u izbor za nagrade uzete sve objavljene priče domaćih autora do 1966. godine.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
