Autor:: Elena Grassi 12/23/2009 17:28
Temperatura koja je preko noći porasla za gotovo 20 stupnjeva kao posljedicu nosi jako lošu biometeorološku prognozu za zagrepčane. Nepovoljna situacija za meteoropate i kronične bolesnike posljedica je 14 Celzijevih stupnjeva koliko ih je danas izmjereno u Zagrebu te nizak tlak koji je pao ispod 1000 hektoPascala. 
Iako je prema dosadašnjim podacima DHMZ prošlogodišnji dvanaesti mjesec s najnižom izmjerenom temperaturom od -4,4 stupnja topliji od ovogodišnjeg, naglo zatopljenje koje ostavlja dojam jesenjeg,a ne zimskog dana može uzrokovati i psihičke i fizičke smetnje kod osjetljivih ljudi.
Razdražljivost, glavobolja, umor i potreba za snom samo su neke od smetnji uzrokovanih vremenom, dok kod kroničnih bolesnika vrijeme može pojačati poteškoće ok kojih i inače pate.
Najviša prosinačka temperatura izmjerena je 1989. godine, a iznosila je 22, 5 Celzijeva stupnja
– Ovakav veliki pad tlaka zraka utječe na cijeli organizam. Posebno su ugroženi srčani i plućni bolesnici, koji bi ovih dana trebali što više odmarati i izlagati se minimalnim naporima. Najbolje bi bilo da se zadrže kod kuće, i po potrebi uzmu svu pomoćnu terapiju – poručila je dr. Alma Rožman, specijalist za plućne bolesti.
– Simptomi su kojekakvi. Kod srčanih bolesnika zbog proširenja krvnih žila može doći do nepravilnosti rada srca, tahikardije, a najčešće je prisutan osjećaj pritiska u prsima, slabost, šum u ušima, glavobolja pa čak i gubitak svijesti. Plućni bolesnici osjećaju nedostatak zraka i gušenje, a kašljanje je pojačano – dodala je.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda doznajemo kako ovako nizak tlak i visoka temperatura nisu uobičajeni za ovo doba godine, ali su se iznimke događale i prije. Prošle godine najviša temperatura u prosincu iznosila je 14,2 ºC, dok je najviša prosinačka temepratura izmjerena 17. prosinca 1989. godine iznosila 22,5 ºC.
