Autor:: Dunja Dulčić 12/14/2011 10:08
Iako je kriza u Hrvatskoj sveprisutna i vidljiva, u svakoj šetnji gradom susrećemo na desetke brendiranih torbica, cipela i ostalih odjevnih predmeta čija se cijena na tržištu kreće i po nekoliko tisuća eura.
Po tome se lako se da zaključiti kako je većina tih predmeta ”lažnjak”, kopija uvezena iz Kine ili neke druge zemlje Bliskog Istoka, po cijeni od samo nekoliko stotina kuna. Hrvatima je, čini se, jako bitno da odjeća koju nose bude brendirana, bilo da se radi o originalima ili lažnjacima, no koliko su pritom svjesni da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje te krše zakon i da za te lažne krpice mogu platiti novčane kazne od dvije do sto tisuća kuna?
Naime, zbog činjenice da je proizvođačima krivotvorene robe cilj zaraditi što veći profit uz što manja ulaganja, krivotvoreni proizvodi su obično izrađeni od lošijih, nekvalitetnih, a često štetnih materijala kao što su ljepila, boje, kemikalije.
Takva proizvodnja ne prolazi nikakve testove kakvoće proizvoda niti su ti proizvodi izrađeni prema propisima koji reguliraju sukladnost proizvoda.
Osim toga, ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da se lažnjaci uglavnom proizvode u Kini, Indiji, Pakistanu illi Turskoj u potpuno nehigijenskim i lošim uvjetima, čak i kada se radi o proizvodnji kozmetike ili lijekova, a vrlo često u proizvodnji rade djeca i žene za vrlo malu naknadu.
Zaplijenjene lažnjake daju u humanitarne organizacije
Nioslav Babić iz Carinske uprave ispričao nam je kako u Carinskoj upravi imaju posebne metode provjere radi li se o krivotvorenoj robi te da u vrlo brzom roku utvrde da se zaista radi o krivotvorini, nakon čega slijedi desetodnevni period razmatranja u kojem se treba odlučiti hoće nositelj prava tužiti naručitelja ili će tražiti da uništi robu o svom trošku.
– Nažalost, tehnike kojima se služimo kako bi utvrdili je li roba kopija nekog brenda, ne mozemo otkriti za javnost jer bi na taj način pomogli krivotvoriteljima da bolje prikriju tragove koji otkrivaju da se radi o lažnjacima – istaknuo je Babić.
Svaki brend, pa i oni brendovi koji se ne prodaju u Hrvatskoj, imaju svoje zastupnike. Najčešće je to neki odvjetnički ured pa, u slučaju povrede prava tih brendova, oni preuzimaju brigu o procesu i o tome što će se dalje dogoditi s robom.
Na pitanje postoji li mogućnost da se roba ne uništava, nego se odnosi u second-hand shopove i dalje preprodaje, Babić odgovara kako ne postoji aposlutno nikakva mogućnost za to i da je to potpuna neistina.
– Sva roba koja se proglasi ”lažnjakom” biva ili uništena o trošku naručitelja ili besplatno dodijeljena humanitarnim organizacijama, ali se pritom sve oznake brendova moraju ukloniti kako bi se zaštitila povreda prava nositelja – dodao je Babić.