Autor: 3/10/2012 13:50
Ove godine mnoge stranke održale su izbore za vodstvo lokalnih organizacija. Tako je bilo i u HNS-u koji je izvještajnu skupštinu, koja je održana ove srijede, pretvorio je u izbornu. Na izborima za predsjednika Dragan Kovačević je bi jedini kandidat čime je zadržao tu poziciju. Zanimljivo je da od svih ovogodišnjih izbora za predsjednike zagrebačkih organizacija jedino je Kovačević uspio zadržati poziciju.
Uspjeli ste obraniti poziciju predsjednika HNS-a. U kakvom je stanju danas zagrebački HNS?
– Ne samo da sam obranio poziciju već sam sa suradnicima dignuo rejting stranke: u tome su sudjelovali svi, od predsjedništva, ljudi oko predsjedništva, a i svi aktivni članovi. HNS prema zadnjim relevantnim anketama uživa podršku između 12 i 13 posto građana Zagreba što je značajan postotak. No mi želimo taj postotak još podignuti. Pred nama je sveti cilj, a to su lokalni izbori iz za gradonačelnika i za Gradsku skupštinu
Znači li to da će HNS izaći samostalno na izbore i imati svog kandidata za gradonačelnika?
– HNS će imati svog kandidata za gradonačelnika, ali to ne mora značiti da će kandidat biti iz HNS-a. Kandidat može recimo biti iz SDP-a pa da ga podrži HNS. No jednako tako je moguće da kandidat bude iz HNS-a, a da ga podrži SDP. Sve opcije su otvorene tko će biti kandidat dogovorit ćemo se kao dvije najjače stranke.
Znači li to da se pripremate za zajednički izlazak na izbore?
– Svakako treba istaknuti kako je HNS samostalna stranka i da radimo kao da idemo samostalno na izbore iako je velika vjerojatnost da ćemo ići zajedno. Zajednički nastup bi trebao donijeti pobjedu u utrci za gradonačelnika koji će imati dva dogradonačelnika ali bi trebalo donijeti i sigurnu većinu u Gradskoj skupštini.
O čemu će ovisiti hoćete li izaći samostalno na izbore ili u koaliciji?
– Mislim da smo vrlo blizu tome da idemo sa zajedničkom listom ali dok nemamo formalno potpisanu koaliciju ne možemo govoriti o tome kao postignutom dogovoru.
Pregovori o koaliciji će se voditi na gradskom nivou ili na državnom?
– Pregovori će se sigurno voditi na gradskoj razini ali naravno da će na događaje imati i utjecaja koalicija koja postoji na državnoj razini. Ne bi bilo mudro da kvarimo koaliciju koja je uspješna na državnoj razini. Mislim da bismo taj uspješni model trebali preslikati na lokalnu razinu. Posebno na velike gradove poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka…
U SDP-u su prije najavljivali kako će njihovog kandidata odabrati članstvo. Slično kao što su odabrali kandidata za predsjednika države. Koliko će to utjecati na vaše pregovore? Hoćete li tražiti da se s vama konzultira oko odabira kandidata?
– Naravno da će se tražiti mišljenje i stav HNS-a. No ne bih ja rekao da SDP previše luta oko kandidata za gradonačelnika. Moje mišljenje je, a u ostalom tako i stvari idu, da kandidat za gradonačelnika može biti samo predsjednik gradske organizacije. Kada je riječ o SDP-u to je Davor Bernardić. Jednako tako kada je riječ o HNS-u jednini kandidat za gradonačelnika mogu biti ja kao predsjednik zagrebačke organizacije. U ovom trenutku najozbiljniji kandidati za gradonačelničko mjesto smo Bernardić ili ja, ako se drugačije ne dogovorimo. No pregovori će sigurno ići u tom pravcu da ćemo između nas dvojice odabrati nekoga tko će biti kandidat za gradonačelnika
Tko bi još mogao ući u koaliciju?
– Kao što sam rekao, mislim da bi bilo dobro spustiti koaliciju s državne razine na lokalnu. To znači da bi u koaliciju trebao činiti SDP, HNS i HSU. To je pobjednička kombinacija s državne razine. Sve druge, tako zvane satelitske liste nemaju posebnoga učinka. Kada imate veliku širinu u koaliciji uvijek je problem kako to oblikovati. Poseban problem na izborima su nezavisne liste. Sjetimo se kako je to uvijek završavalo. Najbolji primjer imamo u gradu Zagrebu gdje je uvijek puno tih lista. Tako kada uzmete samo jednu od njih, listu gospodina Srićine za čije zastupnike više ne znate gdje su, jesu li nezavisni ili stranački. Na kraju nije bila sretna ta Srićina lista jer su ti isti zastupnici izmijenili četiri ili pet klubova zastupnika. Mislim da to nije dobro i da bi političke stranke trebale artikulirati politiku u gradu Zagrebu.
Kada govorimo o novim licima na posljednjim parlamentarnim izborima pojavili su se Laburisti? Vidite li njih kao potencijalnu političku prijetnju na sljedećim izborima?
– Lesarovi laburisti nisu nezavisna lista, oni su stranka i oni imaju legitimitet da se kandidiraju i da budu značajan faktor na izborima. No konačnu odluku o svemu će dati građani. No ne vjerujem da će oni ugroziti našu pobjedu
Ukoliko bi SDP-ov kandidat, a riječ je o Bernardiću išao za mjesto gradonačelnika, vi bi tražili mjesto dogradonačelnika ili nešto drugo?
– To su detalji o kojima ćemo se dogovoriti. U ovom trenutku mi nismo izdefinirali točno tko će biti kandidat između naše dvije stranke. U našim daljnjim dogovorima će se iskristalizirati tko će od nas dvojice biti kandidat za gradonačelnika.
Na izbornoj skupštini ste kazali kako se treba pripremiti kako bi lokalna razina mogla realizirati projekte koje je zacrtala Vlada. Tada ste naveli projekt Zagreb na Savi. Je li to jedini projekt zna koji ste mislili budući da je Planu 21 općenit te se iz njega ne mogu iščitati pojedini projekti.
– Mislim da je Plan 21 dosta dobro definiran u strateškom smislu. Njegova uloga ni nije da bude operativni plan. Prije godinu dana sam u zagrebačkoj organizaciji HNS-a prvi iznio plan restrukturiranja Holdinga i plana restrukturiranja načina upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Zagreba. Tada sam među tim projektima naveo i Zagreb grad na Savi . Sada je došao trenutak da se taj projekt može realizirati jer ćemo imati vertikalni odnos između Vlade i lokalne vlasti. Ako imate opstrukciju od strane izvršne vlasti onda ne možete ništa realizirati. Zato je sada bitno da Vlada pripremi dokumentaciju za projekte u ovih godinu dana koliko ima do lokalnih izbora te kada dođe do promjene gradske uprave da se krene u realizaciju projekta.
Vi tvrdite da je sada u Zagrebu nemoguće realizirati projekte?
– Ne samo u ovom trenutku već niz godina. Najbolji dokaz tom je što ništa nije napravljeno. Mislim da će se sada, godinu dana prije izbora biti jako puno politiziranja, natezati, odmaganja umjesto da se koncentrira za razvoj grada. Nisam preveliki optimist kada je riječ o odnosima aktualne izvršne vlasti, zakonodavne vlasti, komunalnog poduzeća. Vidimo da to ne ide u najboljem smjeru. Posljednjih nekoliko godine se ne ide u dobrom smjeru. Zato bi bilo najbolje da ova godina što prije završi
Grad na Savi je vezan uz građevinske projekte i otvaranjem novih građevinskih zona. Koliko ima smisla da grad ulazi u nove građevinske projekte kada znamo kako je završio projekt ulaganja u Sopnicu.
– Zagreb na Savi nije samo projekt koji bi oslobodio nova građevinska zemljišta već je riječ o puno širem projektu koji obuhvaća energetiku kroz izgradnju hidrocentrala. Ovaj projekt omogućio bi zapošljavanje velikog broja ljudi. Pored toga omogućilo bi se stvaranje novih sadržaja koji bi dali novi identitet Zagrebu. U ovom trenutku Zagreb ima krizu identiteta. Kada dođete u Zagreb vi ne znate čemu on pripada je li on grad kulture, gospodarstva, industrije,. supkulture ili na primjer narodnjačkih klubova.
Po vama kakav bi trebao biti Zagreb?
– Zagreb bi trebao biti sveučilišni grad, grad kulture ali i industrijsko središte ne samo Hrvatske već i regije jugoistočne Europe.
Nekadašnja industrija koja je postojala u Zagrebu je propala. Veliki broj tvornica i industrijskih kompleksa je zatvoren ili preseljen u zemlje koje su konkurentnije.
– Te industrije si iščeznule iz Zagreba, a mogle bi ponovno biti tu. Glavni problem, zbog kojeg smo nekonkurentni je činjenica da je Zagreb postao jedan od najskupljih gradova za industrijsku proizvodnju. Ovdje se voda među najskupljima u okruženju, komunalni troškovi su veći od drugih gradova. Ispravna gospodarska politika bi išla na subvencioniranje čime bi se privuklo industriju
Spomenuli ste skupu vodu. Voda je djelomično skupa zbog visokih troškova pročistača za vodu čija koncesija istječe tek 2013. Grad već sada godišnje izdvaja preko 100 milijuna kuna za subvencioniranje te je pitanje može li se iz proračuna izdvajati više za subvenciju.
– Priča s pročistačem ima više veze s nekim istražnim radnjama, a ne s gospodarstvom. Ne znam čemu i kome taj pročistač služi. Naplaćujete nešto što netko ne koristi. On je dobar primjer onoga kako ne treba raditi i kako ne treba upravljati gradom.
Kada je riječ o gradskoj politici nezaobilazna tema je Holding. Za manje od pola godine ističe mandat ivi Čoviću, predsjedniku uprave Holdinga. Vi ste član nadzornog odbora Holdinga. Kako bi ste ocijenili rad Ive Čovića?
– Treba reći da je radio u specifičnim uvjetima. Upravi sigurno nije bilo lako. No da su mogli bolje, mogli su. Nadzorni odbor je davao sugestije kako bi trebalo upravljati s tako velikim sustavom. Dio sugestija je prihvaćen, a veliki dio nije, no to ne znači da se kasnije one neće usvojiti
Prije dvije godine ste najavljivali referendum o opozivu gradonačelnika Bandića. Zašto do njega nikada nije došlo?
– Nije došlo iz jednostavnog razloga jer ga je opstruirala bivša vlada koja je napravila takav zakon o referendumu koji bi bio neprovediv. Mi smo bili rekli da smo bili spremni ići na referendum no Vlada je morala napraviti uvjete da njegova izvedba je moguća. Sada je ostalo godina dana do izbora tako da referendum sada više ni nema smisla već je sada bolje dobro pripremiti se za redovne izbore.
