Danas je u Zagrebu održana konferencija o procjeni i upravljanju rizikom u slučajevima partnerskog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb i Centra za žene žrtve rata – ROSA u sklopu projekta RISKFREE – Zaštita žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje – odgovor na izazove pandemije financiranog iz programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti Europske komisije. Na događaju su sudjelovali stručnjakinje iz institucija, nevladinih organizacija i akademske zajednice.
“U sklopu tog projekta proveli smo niz aktivnosti. Od direktnog rada sa ženama koje su preživjele nasilje do edukacije za stručnjake. Proveli smo istraživanje o iskustvima ženama koje su preživjele nasilje. Moram naglasiti da je sve rađeno u kontekstu pandemije. Sve što se događalo s ograničenjima pandemije i kako su te promjene utjecala na nasilje nad ženama, ali i na odgovor institucija u tim slučajevima. Prikupili smo iskustva žena koje su nam pokazale da su u razdoblju pandemije zbog zatvorenosti s nasilnikom došlo do povećanje brutalnosti i intenziteta nasilja. U odnosu s institucijama zbog ograničenja njihovo rada, došlo je do prepreka u komunikaciji. U nekim situacijama nije bilo moguće osobno doći u institucije. Bila je telefonska komunikacija. Često su bile zauzete linije, ili žene nisu mogle doći, zbog toga što nisu imale COVID putovnice. Ženama je bilo onemogućeno dobiti zaštitu, odnosno informirati se o svojim pravima”, rekla je Adrijana Bego, koordinatorica projekata Centra za žene žrtve rata – ROSA.
Profesorica psihologije Anita Lauri Korajlija održala je predavanje o prisilnoj kontroli i psihičkom nasilju nad ženama. Prisilna kontrola je obrazac ponašanja koji za cilj ima da se u potpuno stekne kontrola nad ženom i da se njoj pošalje poruka da je nesposobna za samostalan život i da jedino može funkcionirati u zajednici sa zlostavljačem.
“Prisilna kontrola je zapravo jedan od najznačajnijih prediktora femicida. Ako je u vezi postojala prisilna kontrola, u trenutku kada prisilna kontrola popušta, u trenutku kada žena odluči otići, povećava se rizik od femicida u takvim vezama. U tom trenutku zlostavljač donosi odluku hoće li odustati od nje, hoće li pokušati s eskalacijom ponašanja kako bi ju ponovno vratio ili će donijeti odluku koja kaže: “ili moja ili ničija” i ući u planiranje ponašanja koje će voditi prema femicidu, kao konačan i potpuni oblik kontrole života, dakle “živjet ćeš ako ja odlučim da ćeš živjeti””, objasnila je Anita Lauri Korajlija, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić održala je uvodni govor na konferenciji.
“Upravljanje rizicima iznimno je važno zbog toga što to naglašava osobnu i stručnu odgovornost u procjeni rizika i daljnjem upravljanju rizicima prema počiniteljima i prema žrtvi. Mi posljednjih desetak godina ukazujemo svim dionicima koji sudjeluju u procesu rodno uvjetovanog nasilja da je potrebno staviti naglasak na određene rizične faktore. Drago mi je da se na ovoj konferenciji navode posebni rizični elementi koji se trebaju uzeti u obzir prilikom obrade svakog pojedinog slučaja. Vrlo često okidači koji dovode do brutalizacije rodno uvjetovanog nasilja ili femicida povezani su i s ranijom osuđivanosti počinitelja, bilo vezano za rodno uvjetovano nasilje ili neke druge oblike kaznenih djela. Prijašnje prijetnje ubojstvom, samoubojstvom, ovisnosti, alkoholizam, držanje oružja, posjedovanje oružja, vrlo često ilegalno posjedovanje oružja”, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
U Republici Hrvatskoj državne institucije na deklaratornoj razini pristupaju procjeni rizika u slučajevima partnerskog nasilja.
“Nema u dovoljnoj mjeri preuzimanja stručne odgovornosti, a vrlo često i građanske odgovornosti kada se radi o svim drugim oblicima ili diskriminacije ili protupravnog ponašanja”, zaključila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Cilj projekta Riskfree jest poboljšana zaštita i podrška ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje kroz razvoj alata za procjenu rizika te osnaživanje žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje kroz grupne radionice podrške, besplatnu pravnu pomoć, psihološko savjetovanje te pomoć pri zapošljavanju.
