Konferencija o filmskoj pismenosti predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, ideja i iskustava među stručnjacima, edukatorima, studentima i svim zainteresiranim sudionicima koji prepoznaju važnost audiovizualnih medija u suvremenom društvu. Kroz niz predavanja, radionica i diskusija, sudionici su imali priliku kritički promišljati o ulozi filma i drugih medijskih formi u oblikovanju društvenih vrijednosti, identiteta i kulturnih praksi. Također, konferencija je ponudila prostor za razvoj i unaprjeđenje pedagoških strategija kojima se filmska pismenost može uspješno integrirati u obrazovne kurikulume različitih razina. Poseban naglasak stavio se na osnaživanje pojedinaca, posebno mladih da postanu svjesni, aktivni i kritički korisnici medijskog sadržaja te da razviju sposobnosti analize, interpretacije i stvaranja medijskih poruka. Na taj način, konferencija je doprinijela razvoju medijski osviještenog i odgovornog građanstva.
Prva konferencija o filmskoj pismenosti, koju je organizirao Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), održana je u ugodnom ambijentu kina Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu. Ovaj značajan događaj okupio je brojne stručnjake iz područja obrazovanja, filma i medija s ciljem poticanja šire rasprave o važnosti filmske pismenosti u obrazovnom sustavu i svakodnevnom životu. U sklopu konferencije predstavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja koje je HAVC proveo među učenicima osnovnih i srednjih škola kao i među odgojno-obrazovnim djelatnicima. Istraživanje je obuhvatilo razinu poznavanja filmskog jezika, navike gledanja filmova, korištenje filmova u nastavi te stavove prema ulozi filma u obrazovanju. Rezultati su pokazali niz zanimljivih uvida koji ukazuju na potrebu za sustavnijim pristupom filmskoj edukaciji te većim uključivanjem audiovizualnih sadržaja u nastavne programe. Konferencija je time otvorila prostor za daljnje djelovanje i suradnju.
Dakle, budući da HAVC zadnje već dvije i pol godine intenzivno razvija filmsku pismenost, htjeli smo po prvi put napraviti nacionalno istraživanje o filmskoj pismenosti kako bi vidjeli stanje stvari, da vidimo koliko naša djeca i učenici svih uzrasta znaju o filmu, koliko ga gledaju, koji su tu problemi potencijalni i koja su tu moguća rješenja. Istraživanje je pokazalo da djeca jako puno gledaju filmove, ali naravno ne uvijek pod kontrolom, da nisu dobro informirani kako birati film, kako razlikovati kvalitetu od nekvalitete i tu je zapravo naša uloga. Dakle, mladi tjedno provedu od 4 i pol do 5 sati u prosjeku gledajući filmske sadržaje različitih oblika.
– Ingrid Pađen Đurić, viša savjetnica za filmsku pismenost u HAVC-u
Istraživanje koje je proveo Hrvatski audiovizualni centar imalo je jasno definiran cilj – postaviti temelje za sustavno uvođenje edukacije iz područja filma i audiovizualne kulture u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Ovakav pristup ne samo da doprinosi razvoju kritičkog mišljenja kod učenika i studenata, već i potiče kreativnost, razumijevanje filmskog jezika te sposobnost analize i interpretacije audiovizualnih sadržaja. Uz obrazovnu dimenziju, istraživanje je usmjereno i na širi društveni cilj, razvoj publike koja će biti zainteresirana za kvalitetna filmska ostvarenja s posebnim naglaskom na hrvatsku kinematografiju. Time se želi osnažiti i cijeli audiovizualni sektor kroz veću prisutnost domaćih filmova u javnom prostoru, jačanje promocije filmske pismenosti te stvaranje uvjeta za dugoročno održiv i kulturno relevantan filmski ekosustav u Hrvatskoj.
Provedenim istraživanjem obuhvaćeni su stavovi i mišljenja različitih sudionika odgojno-obrazovnog procesa – učenika osnovnih i srednjih škola, učitelja, nastavnika, profesora, ravnatelja te odgajatelja – s ciljem stjecanja uvida u trenutačno stanje filmske pismenosti u Hrvatskoj.
Ova konferencija bila je odlična prilika da svi oni koji se bave obrazovanjem djece pronađu znanja i informacije o filmu te načinima na koji oni mogu pozitivno utjecati na razvoj djece.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
