Autor: 3/31/2012 14:08
Imenovanje Josipa Nalisa vršiteljem dužnosti Koncertne direkcije Zagreb, umjesto ravnateljom, ponovno je aktualizirano pitanje budućnosti ove ustanove. Naime, u Gradskoj upravi napravili su analizu postojećeg stanja te predložili nekoliko rješenja za Koncertnu direkciju. U cijelu priču povezana je budućnost i Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, kao i Zagrebačke filharmonije.
U analizi Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, nudi se pet mogućih scenarija za Koncertnu direkciju. U prvom scenariju se ne bi ništa promijenilo, osim izbora novog ravnatelja na puni mandat. Glavna prednost ovog modela bila bi činjenica da bi Grad Zagreb imao vlastitu agenciju koja se bi se bavila organiziranjem kulturnih događaja te bi se brinula o produkciji, organizaciji i koordinaciji kompletnog programa.
U Gradskoj upravi žele zadržati agenciju
Drugi scenarij je spajanje Koncertne direkcije, Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski i Zagrebačke filharmonije. Prema ovom scenariju stvorila bi se jedna velika institucija koja bi se brinula o svemu, a svaka od članica bi obavljala onaj dio posla u kojem je najbolja. Fuzioniranje ne bi bilo provedeno odjednom, već bi to bio četverogodišnji proces.
Treći scenarij bila bi privatizacija Koncertne direkcije. U Gradskoj upravi najmanje su skloni ovoj ideji zato što je upitna profitabilnost takve agencije jer ne postoji tržište klasične glazbe. Privatizacijom bi se također izgubila kontrola nad kvalitetom i standardima organizacije programa. S obzirom na nižu profitabilnost, predviđa se rast troškova gradskih manifestacija i ciklusa.
Četvrti scenarij bila bi promjena vodstva. Ovaj scenarij zapravo je modifikacija prvog scenarija u kojemu sve institucije ostaju u postojećem obliku, samo bi se promijenilo vodstvo.
Peti scenarij je gašenje koncertne direkcije. Ovaj scenarij poput trećeg scenarija predviđa pad kvalitete kulturnog života te rast troškova. 
U Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport najskloniji su drugom scenariju. Kako nam je rekao Tedi Lušetić, zamjenik pročelnika, fuzija ovih triju institucija bila bi najbolje rješenje. Ističe da bi se time očuvala postojeća razina kvalitete kulturne ponude jer bi se spajanje obavljalo postepeno.
Maković: Nalisu treba dati priliku
– Važan argument za ovaj stav je činjenica da bi na taj način uštedjeli ogroman novac. Naime, sve tri institucije međusobno si fakturiraju račune od čega koristi jedino ima država jer se na ispostavljeni iznos naplaćuje porez. Grad od toga ima samo gubitke – rekao nam je Lušetić i nastavio:
– Također, spajanjem bi došlo do postepenog smanjivanja troškova jer bi se ukinule duple službe poput računovodstva. Moram napomenuti da ne bi došlo do otpuštanja, već kada bi postojeći kadrovi otišli u mirovinu, ne bi se zapošljavali novi ljudi. U tim institucijama ima dosta starijih zaposlenika.
Hoće li se doista spojiti ove institucije, ovisit će o Gradskoj skupštini koja je predstavnik vlasnika. Koji god prijedlog bude izabran, morat će proći skupštinsku proceduru. Za pretpostaviti je da će ova tema podići mnoge tenzije jer svake promjene su teške te se očekuju žustre rasprave. 
Članovi skupštinskog Odbora za kulturu s kojima smo razgovarali dosta su oprezni kada je riječ o ovoj temi. Zvonko Maković, predsjednik Odbora za kulturu, kaže kako ne vjeruje da će se spajanje provoditi u dogledno vrijeme jer su iduće godine izbori. Maković je skloniji ideji da se Nalis imenuje ravnateljom na puni mandat te da mu se tako omogući da pokaže što zna.
Subotić: Načelno bih podržao prijedlog o spajanju
SDP-ovi članovi odbora, Marin Knezović i Srđan Subotić drže da bi trebalo napraviti podrobniju analizu prijedloga, jer kako su rekli, često se dogodi da se provede spajanje kako bi se napravila ušteda, a na kraju troškovi porastu jer se zaposle dodatni ljudi.
– Načelno bih pristao na prijedlog Gradske uprave u koliko bi to doista dovelo do smanjivanja troškova uz zadržavanje postojeće razine kvalitete – kazao je Subotić.
