U Muzeju Slavonije, knjižnična građa izlazi iz sjene polica i postaje – izložbeni medij. Od rijetkih povijesnih zapisa do stručne literature, knjižnica ovog muzeja pokazuje da papir ne mora služiti samo za čitanje, nego i za gledanje, proučavanje i interpretaciju prošlosti.
Kako izgleda kad knjiga postane eksponat – otkrili smo na predavanju stručnjaka održanom u Zagrebu.
“Došli smo kolegice knjižničarke i ja, popričati o muzejskim knjižničnim izložbama. Naime, specifičnost knjižničke građe je u tome da u to izložbe drugačijeg tipa od onih koje promišljaju i rade muzealci. No, muzejski knjižničari rade drugačije knjižnične izložbe. Naime, knjižnična građa jednako tako kao i predmet, bilo da je riječ o kulturnom, povijesnom ili arheološkom predmetu, može biti muzealno izazovna i izložbeno zanimljiva, i upravo o tim muzejsko knjižničnim izložbama ćemo danas popričati u ovom prekrasnom prostoru gradske knjižnice u Zagrebu.”
-Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije
Odjel knjižnice Muzeja Slavonije od njegova osnutka 1877. sustavno prikuplja građu koja obuhvaća razna područja, od arheologije i povijesti do numizmatike i prirodoslovlja. Građa je dolazila iz obiteljskih ostavština, privatnih knjižnica te škola i javnih institucija. Knjižnica ima više od sto tisuća svezaka, uključujući vrijedne spomeničke zbirke poput obiteljske knjižnice Weissmann i zavičajne knjižne zbirke osječkih tiskovina Essekiana.
“Knjižnična građa naizgled se čini dosadna, jer tko hoće ići vidjeti izložbu starih novina, starih knjiga ili starih plakata? E, upravo je to izazovno za nas muzejske knjižničare, jer moramo ove artefakte prikazati na jedan drugi način. Naime, knjiga svojim tekstom priča jednu priču, međutim, njezin kontkest, njezin uvez, njezini potpisi vlasnika – sve one zanimljivosti koje su bivši vlasnici napisali na marginama tih knjiga poput zaboravljenih ljubavnih pisama iznenadila bi vas, prešani listovi cvijeća, sve to priča priču o svome vlasniku, svome imatelju i svome čitatelju, Vjerujte, nekada sama knjiga, posebno kada su sačuvani dijelovi ili čak cjelokupne knjižnice uistinu mogu pričati priču o svojim vlasnicima – a to su najčešće obitelji, ili generacije obitelji više od određenog predmeta. Knjižnice su naši životni dnevnici, životni zapisi, jer ne kaže se bez razloga – pokaži mi što čitaš i znat ću tko si.”
-Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije
Program je nastao u organizaciji Radne grupe za izložbenu djelatnost Hrvatskog knjižničarskog društva, te je dio službenog programa edukativne muzejske akcije, riječ je o nacionalnoj manifestaciji koju organizira sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju hrvatskog muzejskog društva. Društvo također organizira seriju predavanja stručnjaka iz polja umjetnosti, muzejske pedagogije i knjižničarstva koja će tematizirati izložbenu djelatnost u različitim vrstama knjižnica s ciljem naglašavanja važnosti i svrhe izložbene djelatnosti kao strateškog djelovanja koje je u izravnoj vezi s knjižničnim fondovima, zbirkama, prostorima i korisnicima.
“Ja sam ustvari pokušala oživjeti izložbe. Prvo sam predstavila instituciju iz koje dolazim, popričala malo o samoj knjižnici iz koje dolazim – ujedno najvećoj muzejskoj knjižnici u Hrvatskoj, a zatim predstavila neke od izložbi sa knjižničnom građom koje smo ostvarili u muzeju, bilo kao samostalne izložbe knjižnične građe ili gdje je knjižnična građa bila samo jedan od pratitelja muzejske građe, i vjerujte, obje su bile podjednako zanimljive.”
-Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije
Predavanje je namijenjeno stručnoj, ali i široj zainteresiranoj javnosti.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
