Autor:: Tanja Molvarec 6/9/2011 10:54
Ljetni dani i visoke temperature sa sobom donose i mnoštvo opasnosti koje vrebaju u hrani zbog mogućnosti oboljenja od salmonele ili drugih bolesti nakon primjerice konzumacije sirovih jaja u kremastim kolačima ili pak drugim namirnicama. Koju hranu treba izbjegavati ljeti upitali smo Dianu Brlek Gorski, voditeljicu Odsjeka za mikrobiologiju namirnica.
– U ljeto treba imati na umu da je temperatura bakterijski saveznik i da će svakako pogodovati njihovom rastu i umnožavanju u hrani. Zato je važno pogledati kad su kolači pripremljeni, čuvaju li se u rashladnoj vitrini, a nikako ih nećemo još nekoliko sati nositi do mjesta konzumacije. To je ono na što moramo misliti – kazala je Brlek Gorski.
Obavezno posuđe za jednokratnu uporabu
Velika opasnost krije se u najomiljenijoj ljetnoj pripremi hrane roštiljanju, kazala je Brlek Gorski.
– Opasnost se krije u nedovoljnoj termičkoj obradi, stavljanju gotove hrane u posuđe koje se koristilo za sirovu hranu, higijeni ruku i pribora. Zato dodatno u prirodu ponesite posuđe i pribor za jednokratnu uporabu i papirnate vlažne maramice za ruke. Direktan kontakt sirove i pripremljene hrane potrebno je izbjegavati i kod pripreme hrane i kod korištenja noževa, posude za čuvanje prije i nakon pripreme, te daska za rezanje – kazala je Brlek Gorski.
Kada se obrok pripremi najbolje ga je odmah pojesti
Trovanje hranom, bolesti prljavih ruku ili crijevne zarazne bolesti pojmovi su pod kojim podrazumijevamo simptome bolesti od strane probavnog sustava nastalih djelovanjem mikroorganizama. Bakterije, virusi ili paraziti ulaze u probavni trakt kroz usta odnosno preko neispravne hrane ili vode, prljavih ruku ili predmeta koji dolaze u kontakt s hranom kao i neispravnog rukovanja hranom.
– Ljetno razdoblje idealno je za razvoj bakterija pa stoga češće imamo prilike čuti za slučajeve trovanja hranom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više je od 200 bolesti koje se prenose hranom – istaknula je Brlek Gorski, te dodala da je upravo hrana idealan medij za rast i umnožavanje bakterija, ali i prijenos virusa.
– Uz hranu i vodu bakterijama je za razvoj potrebna i optimalna temperatura pa je ljeti pojačan rizik od trovanja hranom. Hrana koju bi trebalo izbjegavati su sirova jaja, kreme od nepasteriziranih jaja te nepasterizirani mliječni proizvodi. Većem broju slučaja trovanja hranom pridonosi i drugačiji način života u kojem se sve više obroka konzumira vani zbog izleta i putovanja – kazala je Brlek Gorski.
Ne stavljati u hladnjak veću količinu neohlađene hrane
U svakodnevnoj pripremi hrane potrebno je misliti na neke moguće pogreške koje mogu pogodovati razvoju i prijenosu mikroroganizama štetnih za zdravlje.
– Posebnu pozornost ljeti treba obratiti na meso, morske plodove, sladolede i kremaste kolače, ali i kuhanu hranu naprimjer rižu i tjesteninu ako se neadekvatno čuva nakon pripreme. Lako pokvarljiva hrana ili pak pripremljena za konzumaciju mora biti na hladnom i ne smije biti izvan hladnjaka dulje od 1 do 2 sata osobito pri ljetnim temperaturama – upozorila je Brlek Gorski, te dodala da treba paziti na to i da ako hrana nije promijenila miris, okus ili izgled to ne znači da se u njoj ne može razviti dovoljna količina bakterija.
– Kada kupujemo namirnice treba paziti da su pravilno označene, da nije istekao rok trajanja i da je ambalaža neoštećena. Sirove namirnice treba prati u što više vode. Najbolje bi bilo odmah čim spravimo obrok ga i pojesti. Lako pokvarljivu hranu i gotova spravljena jela do konzumacije ne smijemo držati na sobnoj temperaturi već ih moramo pohraniti u hladnjak. Nikada se ne smije u hladnjak pohraniti veća količina neohlađene hrane jer će ona povećati temperaturu u hladnjaku na neprihvatljivu za čuvanje namirnica, a i vrijeme hlađenja će biti predugo – kazala je Brlek Gorski.
