Noémi Orvos-Tóth je klinička psihologinja i profesorica psihologije koja istražuje transgeneracijske prijenose, utjecaje rane privrženosti na partnerske odnose odraslih te cjeloživotni utjecaj traume. Kroz svoju privatnu praksu, predavanja, knjige i članke, promiče spoznaje iz područja psihologije. Nedavno je u Zagrebu predstavila svoju knjigu ‘Naslijeđena sudbina’.
– Nekada je dobro pogledati u prošlost svoje obitelji i vidjeti kakva su iskustva oni imali, kako su komunicirali međusobno, u koje povijesno vrijeme su živjeli i kako su se ponašali. Neka ponašanja tada, danas nama mogu smetatim – npr. nepovjerenje u ljude, različiti strahovi itd. – rekla je dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, psihologica.
Iako napisana u popularnom obliku i namijenjena široj publici, ova je knjiga utemeljena na znanstvenim istražnivanjima, a povod za pisanje autorica je pronašla u vlastitom iskustvu.
– Cijela priča je započela vrlo osobnim doživljajem. Kada se rodila moja kći, a to se dogodilo prije više od 20 godina, štoviše prije 21 godinu, ja sam računala na to da ću osjetiti golemu sreću kada budem držala bebu u naručju. Umjesto te sreće, neizmjerno velika bojazan ispunila je moje srce. Strahovala sam da ću izgubiti to dijete. Potom se ispostavilo da su moji preci izgubili jako mnogo djece, a o čemu smo bili razgovarali, iako to nikada nije uistinu emocionalno prerađeno. Počevši od toga dana, istraživala sam uzroke toga straha i tako sam došla do teorije o transgeneracijskoj traumi – pojasnila je Noémi Orvos-Tóth, psihologica i autorica.
U mnogim društvima, pa tako i u Hrvatskoj, postoji određena stigma oko razgovora o intimnim ili bolnim temama, pa se tako i obiteljske traume ponekad percipiraju kao tabu tema. Međutim, u posljednjih nekoliko godina primjećuje se veće otvaranje i osvještavanje o važnosti mentalnog zdravlja, što bi moglo doprinijeti većoj otvorenosti prema razgovoru o ovoj temi.
– Najviše me iznenadilo da to uopće nije jedinstvena priča, da u svakoj obitelji postoje priče o traumi o kojima se ne govori, koje se zataje, koje predstavljaju tabu, koje se pokušavaju zaboraviti, tako ove traume i dalje žive i nakon nekog vremena narušavaju strukturu obitelji. Svi mi živimo u obiteljima opterećenim traumama i smatram da je vrijeme da se započnemo baviti ovim traumama – kazala je autorica knjige.
Knjiga bogatog jezika i visokog stila isprepletena je i elementima razgovornog jezika te brojnim kulturnim referencama. Radi se o najčitanijoj knjizi publicistike od 2018. godine do sada u Mađarskoj, a doznajemo i koji su bili izazovi u prijevodu na hrvatski jezik.
– Najteže mi je bilo prevesti pjesmu Ritam predaka. Ova knjiga popularizira mađarsku kulturu i književnost. Svako me poglavlje dojmilo na svoj način. npr. u redoslijedu rođenja djece u obitelji, odnos starije i mlađe braće itd. Bilo mi je naročito dirljivo kada se autorica osvrće na neke svoje osobne stvari koje je iznijela u knjizi – o knjizi je rekla Ana Sekso Milković, prevoditeljica.
Čitatelji će u knjizi kroz razne zadatke i pitanja koje je autorica postavila moći doći i do nekih odgovora za sebe. Od svojega prvog izdanja 2018. godine knjiga Naslijeđena sudbina prodana je u više od 200 tisuća primjeraka. Prava na prijevod prodana su u 11 zemalja, a hrvatsko izdanje Poetike prvo je međunarodno izdanje ove knjige.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
