Kakav je razvoj Zagreba temeljen na kulturi?

Autor:: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić 5/2/2011 11:21

– Prečesto su političari prisiljeni pričati o kulturi isključivo u kontekstu njene instrumentalne vrijednosti koju donosi drugim područjima… U političkim i javnim diskursima o kulturi uporno se zaobilaze dublji pristupi ispitivanja, promišljanja i slavljenja kulture za ono što ona zaista sama donosi – Tessa Jowell, laburistička ministrica kulture Velike Britanije 2001. – 2007.

Posljednjih godina mnogi hrvatski gradovi našli su se u situaciji uništene industrije, odnosno ekspanzije trgovine kao rijetkog, ako ne i jedinog sektora na kojem temelje svoj razvoj. Budući da je Zagreb prema školskim udžbenicima i Google definicijama upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske, očekivao bi se njegov raznoliki razvoj u svim navedenim sektorima. Realno, iako se smatra gospodarskim središtem Hrvatske, i u njemu je sve manje stvarnih proizvodnih sektora koji u ”gospodarsku” funkciju ne ubrajaju isključivo bankarstvo, trgovinu, financije. Pored toga, zbog prevelikih nameta, investitori radije odabiru susjedne mu županije radi pokretanja industrijske proizvodnje čime Zagreb gubi prilike za novu industriju budući da je dobar dio ”stare” već odavno propao ili upravo propada.

Činjenica da je Zagreb i kulturno središte Hrvatske rijetko je kada promišljana u razvojnom smislu budući da se kultura gotovo uvijek smatrala sektorom koji troši javni novac, a ne sektorom koji ga može generirati. Promjene koje se u zadnjih 30-ak godina događaju na svjetskom planu, kulturu stavljaju uz bok upravo industriji ili turizmu npr. naglašavajući njenu ulogu u lokalnom odnosno regionalnom razvoju. Strani primjeri iz prakse dokazuju razvoj pojedinih gradova koji se temeljio upravo na kulturi: takvi su npr. Newcastle i Gateshead, gradovi koji su prethodno razvijali industriju, a koja je propala pa su se odlučili na razvoj kulturnih četvrti uz dokove rijeke Tyne. Iskoristili su činjenicu povezanosti Newcastle-a s The Animals, Brianom Johnsonom iz AC/DC, Neil Tennantom iz Pet Shop Boysa, Bryanom Ferryjem, razvili širi repertoar šekspirijanskog Theatre Royal obogativši ga klasičnim, ali i popularnijim žanrovima, poradili na razvoju suvremene umjetnosti koju su smjestili u bivša industrijska postrojenja te dali mogućnost umjetnicima za izražavanje pomoću instalacija kao intervencijama u prostoru.

Takav je i švicarski gradić Hergiswil koji je svoj brend razvio na dizajnu i umjetničkom oblikovanju uporabnih predmeta od stakla štujući dugogodišnju baštinu proizvodnje stakla, ali i suvremene aspekte dizajna koje je iskoristio za razvoj lokalne zajednice, a onda i turizma. Primjeri takvih gradova su brojni iako još uvijek među političkim donosiocima odluka postoji nevjerica u snagu i razvojni potencijal kulture. Vrlo nam je niska razina svijesti o tome što kultura znači u našim životima, odnosima, gradovima…

Upravo s ciljem istraživanja tih potencijala, Grad Zagreb odnosno Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada naručio je izradu studije ”Zagreb kao kulturni proizvod” koju su u ime Instituta za međunarodne odnose izradile autorica ovog teskta, Daniela Angelina Jelinčić i Ana Žuvela. Studija je izrađena u okviru Razvojne strategije grada Zagreba 2010.-2020., popularno nazvane Zagreb plan kao jedna od sektorskih studija iz područja društvenih djelatnosti.

Fokusirala se na istraživanje kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba i to na dvije razine: s potencijalom ostvarivanja profita odnosno s potencijalom kreiranja prepoznatljivosti grada.

Predmet istraživanja su, dakle, kulturne odnosno kreativne industrije. O čemu se zapravo radi? Prema Studiji, kulturne industrije definirane su kao djelatnosti kojima se kulturne vrijednosti (npr. glazba, film) masovno reproduciraju i time ostvaruju propagandne učinke. Kombiniraju kreaciju, proizvodnju i komercijalizaciju sadržaja koji je po prirodi neopipljiv, a pripada području kulture. Taj se sadržaj obično štiti autorskim pravima i može se oblikovati kao proizvod ili usluga. Ponekad je fokus djelovanja manje vezan uz kulturu, a više uz kreativnost u individualnom stvaranju ideje (npr. dizajn, arhitektura, oglašavanje) pa se takve industrije onda nazivaju kreativnim industrijama. Uglavnom, radi se o 9 područja koja su se u Studiji proučavala, a ona uključuju arhitekturu, dizajn, film, glazbu, izvedbene umjetnosti (kazalište i ples), likovnu umjetnost, nakladništvo, obrte i oglašavanje.

Time se kratkoročno željelo identificirati ključne elemente iz područja kulture Zagreba koji mogu utjecati na njegovu međunarodnu prepoznatljivost. Oni bi poslužili kao ključna točka za turističku privlačnost i razvoj kulturnog brenda grada Zagreba istovremeno pružajući drugačiju percepciju ulozi i definiciji sektora kulturnih/kreativnih industrija. Dugoročno, cilj je bio postaviti temelj kulturnom planiranju u Zagrebu te strateškom postavljanju javne uprave prema sektoru kulturnih/ kreativnih industrija.

Kako bismo pobliže objasnili koncept kulturnih/kreativnih industrija te upoznali širu javnost s mogućnostima koje Zagreb u kulturnom smislu posjeduje u idućih nekoliko dana objavljivat ćemo feljton u pet nastavaka koji će predstaviti rezultate ove Studije. Nadamo se da ćemo s vremenom svi mi, kao građani Zagreba, početi na drugačiji način percipirati vlastite potencijale za koje možda i ne znamo da se kriju u nama.