Mnogi još uvijek nisu upoznati s načinom funkcioniranja Grada Zagreba i načinom kako funkcionira mjesna samouprava u Zagrebu. Osim Gradske uprave i gradskih ureda, Grad je podijeljen na 17 gradskih četvrti koje vode Vijeća gradskih četvrti, te 217 mjesnih odbora, kojima upravljaju Vijeća mjesnih odbora. U teoriji bi svi građani za određene poduhvate i probleme u svojoj ulici, ili kvartu trebali se obratiti Vijeću mjesnog odbora, koje onda raspravlja o tom zahtjevu.
Mnoga istraživanja i ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da građani zapravo ne prepoznaju rad mjesne samouprave u Zagrebu, razloga je više, te da se direktno obraćaju gradskim uredima i Gradskoj upravi.
Direktno „zvanje“ Gradske uprave poželjno je u situacijama koje zahtjevaju hitnost. Primjerice, ukoliko otpad danima nije odvezen, pretrpani su kontejneri, primjetite glomazni otpad, puknuće cijevi, stvaranje rupe na cesti- sve te situacije zahtjevaju hitnu sanaciju i onda je potrebno nazvati određene gradske službe.
Međutim, ukoliko imate problem ili zahtjev koji nije od hitnosti, onda je najbolje taj isti zahtjev uputiti svom vijeću mjesnog odbora. Vijeća mjesnog odbora sastaju se ovisno o potrebama kako bi raspravljali o točkama dnevnog reda i zahtjevima koji su pristigli, ali najčešće vijeća imaju određeni dan u tjednu kada primaju stranke. Ukoliko ne želite pisati e-mailove ili zvati, saznajte kada je u vašem vijeću mjesnog odbora termin u kojem se primaju građani. Ukoliko imate problem koji pogađa veći broj građana i nešto je kompleksiniji, možete se najaviti da prisustvujete sjednici Vijeća mjesnog odbora ili Vijeća gradske četvrti i tamo artikulirate svoje probleme.
Prema Zakonu o mjesnoj samoupravi, Vijeća mjesnog odbora donose Plan malih komunalnih akcija. Taj Plan podrazumijeva čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina (poput košnje travnjaka, njege drveća i slično), te održavanje nerazvrstanih cesta. Ukoliko imate probleme ili zahtjeve te naravi, zahtjev uputite Vijeću mjesnog odbora, koje sukladno potrebama, prioritetima i financijskim mogućnostima, donosi Plan malih komunalnih akcija. Važno je znati da se točne akcije ne navode prilikom izrade Plana, donose se samo financijske projekcije prema kategorijama, a vijećnici tijekom godine raspravljaju i realiziraju specifične akcije.
-Iz dosadašnjeg iskustva, izglasavanje plana malih komunalnih akcija izgleda tek kao formalnost jer su iznosi o kojima se glasa unaprijed određeni gradskim proračunom i proračunom četvrti. Također, male komunalne akcije de facto spadaju pod redovno održavanje područja mjesnog odbora koje ionako moraju obavljati gradska poduzeća. Razlika je jedino u tome što je mjesnom odboru povjeren relativno mali iznos (u prosjeku oko milijun kuna godišnje po mjesnom odboru) da odluči na što treba potrošiti sredstva, a MO može donijeti i prioritete MKA (što se treba prvo napraviti). Sve to skupa govori o zaista niskoj i prividnoj razini ovlasti povjerenoj mjesnim odborima- napisala je Jelena Miloš iz stranke Zagreb je naš, vijećnica u Mjesnom odboru Peščenica.
Plan malih komunalnih aktivnosti donosi Vijeće gradske četvrti i on de facto sadrži Planove malih komunalnih akcija.
-Vijeće gradske četvrti donosi Plan komunalnih aktivnosti na način da mjesni odbor ili građani mogu Vijeću dostaviti prijedloge koji se tiču njihovog mjesnog odbora, a onda VGČ sve te prijedloge objedinjuje i donosi konačnu odluku o tome koje će komunalne aktivnosti raditi na svom području. Važno je napomenuti da Vijeće može, ali i ne mora uvažiti prijedloge mjesnog odbora, a praksa je dosad po ovom pitanju bila različita- napisala je Miloš.
Građani su pozvani da svakako sudjeluju u radu mjesnih odbora i gradskih četvrti.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama