Autor: Gordan Kožulj 2/1/2012 12:40
U zadnjih mjesec dana mogli smo primijetiti da je jedna od prvih stvari koje je nova Vlada Republike Hrvatska napravila bilo je otvaranje profila na popularnim društvenim mrežama kao što je Facebook s ciljem transparentnog odnosa sa građanima. Uzimajući u obzirom doseg ovog servisa za društveno umrežavanje (trenutno prijavljeno oko 800 milijuna korisnika)) na kojemu prosječni Amerikanac provede u prosjeku više od 15 minuta dnevno (ne zaostajemo ni mi puno) postaje jasno zašto je Facebook ne samo izuzetno važan kanal komunikacije, već i zanimljiv društveni fenomen.
Uzimajući u obzir sve veću ulogu Facebooka u našim životima, osvrnuo bih se na vijest kako ta tvrtka uskoro izlazi s inicijalnom ponudom svojih dionica. Kako najavljuju brojni svjetski mediji, bit će to najveći IPO (eng. Initial Public Offering) tehnološkog tržišta u povijesti, s vrijednosti od 10 milijardi dolara, čime bi vrijednost tvrtke Facebook dosegla gotovo 100 milijardi dolara!
Posljednjih godinu dana u poslovnim se medijima intenzivno spekuliralo o trenutku izlistavanja Facbooka na burzi, a samim time i o njezinoj vrijednosti (jer tvrtka je vrijedna onoliko koliko je netko spreman platiti za nju,). Do sada se dionicama Facebooka moglo trgovati samo na neslužbenom tržištu putem SharesPosta (on-line operatera za razmjenu vrijednosnih papira privatnih poduzeća) pa tvrtka nije bila obavezna javno iznositi svoje poslovne rezultate. S obzirom da vrijednost malobrojnih dionica kojima se trgovalo ne može biti relevantan temelj za procjenu vrijednosti tvrtke, postavljam pitanje na temelju čega se onda procjenjuje vrijednost Facebooka.
Procjena vrijednosti svake tvrtke pa tako i web servisa za društveno umrežavanje, bez uvida u pojedinosti poslovanja, može se temeljiti samo na grubim procjenama javnosti dostupnih informacija, kao što su izvori i količina sadašnjih prihoda.
Zato pođimo od fundamentalnog pitanja – koji su glavni izvori prihoda i o čemu najviše ovise.
Osnovna svrha društvenih mreža je djeljenje informacija izabranom dijelu javnosti o svom život, gdje svaki korisnik samovoljno (i besplatno) unosi osobne podatke na svoj profil. Ti podaci čine srž poslovnog modela servisa za društveno umrežavanje, pa su tako sami korisnici (vlasnici profila) glavni Facebookov ”proizvod”. Imajući uvid u ogromne količine podataka, Facebook oglašivačima pruža mogućnost da točno ciljaju svoje potencijalne potrošače – bilo prema demografskoj selekciji, zanimanju, hobiju, interesima ili bilo kojoj drugoj osobnoj informaciji iz profila.
Iz toga se da zaključiti da je najveći dio Facebook-ova prihoda oglasni prostor (banneri) koji, ovisno o tipu kampanje, podjednako može biti atraktivni malim obrtima i velikim korporacijama. Ostali prihodi proizlaze iz prodaje Facebook poklona (virtualne prodavaonice), korištenje Facebook kredita (usluge plaćanja virtualnim novcem) te dijela dobiti partnerskih tvrtki koje programiraju aplikacije za Facebook. Ako se sve zbroji, neslužbene brojke (Businessinsider.com) kazuju da je tvrtka u protekloj godini mogla imati oko 3.5 milijardi dolara prihoda.
Iz navedenih izvora jasna je izravna korelacija Facebookova prihoda s brojem njegovih korisnika. Pri procjeni vrijednosti ove društvene mreže (metodom vrednovanja njezinih budućih financijskih prinosa) stoga je iznimno važno voditi računa o promjenama broja korisnika, prateći i analizirajući statističke trendove. Podaci ukazuju (InsideFacebook) na vidljiv trend pada broja korisnika u pojedinim zapadnim zemljama zbog zasićenosti tržišta (SAD, VB, Norveška…). Za sada se ta činjenica kompenzira brzorastućim brojem članova iz gusto naseljenih zemalja u razvoju poput Meksika, Brazila, Indije i Indonezije. Međutim, trend nelinearne demografske dinamike (teorija povećanja određene populacije ovisno o postojećim ograničenjima) ukazuje da bi Facebook vrlo brzo mogao biti u trećoj, završnoj fazi S- krivulje. To znači da bi se rast novih korisnika, time i rast budućih prihoda, moga značajno usporiti.
Peter Cauwels i Didier Sornette u svom radu ”Facebook valuation and diagnostic of a bubble based on nonlinear demographic dynamics” osvrnuli su se na ovu temu. Koristeći logistički model rasta te sažimanjem (i grubim zaokruživanjem) medijski dostupnih financijskih rezultata (npr. prihod, profit te dinamika rasta korisnika, koja se zatim koristi kao dinamika rasta prihoda) iz prethodnih sezona ukazuju na profitnu maržu od 29% i prihod po korisniku od 3.5 dolara na godinu. Pretpostavivši diskontni faktor od 5% i realne kamatne stope od 0% – ne ulazeći u ostale pojedinost, procijenili su vrijednost Facebooka između 15 i 32 milijarde dolara.
Pitanje koje se logično postavlja jest da li su procjene tvrtke od 100 milijardi dolara, djelomično temeljene na trenutnoj vrijednosti dijela dionica na neslužbenom tržištu, opravdane?
Ulagači, za koje vjerujemo da su ukalkulirali limitiranost populacije, odnosno rasta broja novih korisnika, svoj procjene uglavnom baziraju na budućem novčanom tijeku (cash flow), što znači da vjeruju kako će tvrtka pronaći nove načine zarade. Moguće je da poslovni planovi Facebooka pokažu da tvrtka pomoću novca prikupljenog IPO-om može preuzeti (ili izgraditi) funkcije koje su trenutno u „outsourcingu“ (kao što je Zynga – ”developer” Facbook igrica i aplikacija), a na kojima mogu značajno zaraditi. Isto tako kompanija ima potencijala da putem virtualnih dućana ponudi igrice, aplikacije, filmove, glazbu ili čak financijske usluge i zdravstveno osiguranje. Tijekom prošle godine, spekuliralo se čak i o mogućnosti ulaska Facebooka na tržište prodaje mobitela i tábleta. S vrećom punom novaca, što bi se moglo desiti nakon IPO-a, samo nebo je granica. Uspjeh kompanije bit će u rukama menadžmenta i njihove sposobnosti kako operativno provesti zacrtanu strategiju.
Paušalno procijenjena vrijednost tvrtke (opa. $100 milijardi) u osnovi se zasniva na širokom spektru mogućnosti budućeg razvoja, no Facebook je tvrtka koja već danas značajno mijenja naše svakodnevne navike i način komuniciranja (na Facebook-u smo u petak hrvatskog ministru financija pitali o proračunu, a u subotu zaradili ulaznice za utakmicu). Međutim, ostaje pitanje da li je Facebook stvarno toliko vrijedan koliko nam i u svakodnevnom životu postaje važan.
Bilo kako bilo, Facebook je sjajan primjer onog što nas Amaraov (Roy Amara) zakon uči: skloni smo precijeniti utjecaj (i vrijednost) tehnologije na kratkoročni period, a podcijeniti njezin efekt (važnost) na budućnost.
