Početkom primjene Zakona o elektroničkom računu u javnoj nabavi 1. prosinca, papirnati račun će se postepeno u potpunosti izbaciti iz javnonabavnog procesa do 1. srpnja 2019. godine te, u konačnici, i drugih gospodarskih aktivnosti javnih i sektorskih naručitelja. U cijelome procesu ključnu ulogu imaju informacijski posrednici koje Zakon definira kao pravne osobe koje, u skladu s europskom normom, naručiteljima pružaju usluge informacijskog posredništva u razmjeni, odnosno koje u ime izdavatelja i primatelja eRačuna upravljaju cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja, slanja i arhiviranja eRačuna i pratećih isprava. Zakon pri tome izričito propisuje izbor informacijskog posrednika samo za dio javnih naručitelja.
– Zakonom o eRačunu u javnoj nabavi FINA je određena za informacijskog posrednika za središnja tijela državne uprave koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna, odnosno javne naručitelje kako su definirani Zakonom o javnoj nabavi, ali su iz toga izuzete jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, iz toga su izuzeta i tijela javnog prava koja u iznosu većem od 50 posto financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave ili su podložna upravljačkom nadzoru istih, odnosno više od polovine članova njihovih upravnih ili nadzornih tijela je imenovala jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i udruženja koja s uista osnovala ili koja je osnovalo jedno ili više prethodno navedenih tijela javnog prava – pojašnjava Tvrtko Dobrinić, predsjednik Instituta za ePoslovanje.
To konkretno znači, dodaje Dobrinić, da jedinice regionalne i lokalne samouprave te pravne osobe pod njihovim upravljanjem, jednako kao i sektorski naručitelji, mogu izabrati bilo kojeg informacijskog posrednika u Hrvatskoj.
– Od 2013. godine kada je počela šira primjena eRačuna u Hrvatskoj više desetaka komunalnih društava i gradova je odmah započelo s njihovom primjenom ne čekajući stupanje na snagu Zakona o elektroničkom računu u javnoj nabavi. Još je 2015. godine Institut za ePoslovanje dodijelio Zlatnu plaketu za promicanje ePoslovanja Vodovodu grada Vukovara. Od tada do danas, zahvaljujući upravo digitalizaciji komunalnih društava, zaživjele su i druge elektroničke knjigovodstvene isprave – pojašnjava Dobrinić dodajući kako je riječ o korisnicima koji su dijelom Moj-eRačun Mreže, infrastrukture za razmjenu eRačuna koju čini više od 120 računovodstvenih softvera s 45.000 korisnika, među kojima su i stotine komunalnih društava, jedinica lokalne i regionalne samouprave te drugih tijela kojima te jedinice upravljaju.
– Sektorski i dio javnih naručitelja, među kojima su i gradovi, općine, županije, komunalna društva i druga tijela koja su pod njihovim upravljanjem stupanjem na snagu Zakona o elektroničkom računu u javnoj nabavi mogu nesmetano koristiti sve servise koji proizlaze iz infrastrukture Moj-eRačun Mreže, bilo da je riječ o procesu razmjene eRačuna, eArhivu ili sustavu za upravljanje poslovnim eDokumentima Moj-DMS koji omogućuje likvidaturu, odobravanje i potpisivanje eRačuna i drugih eDokumenata. Servis Moj-eRačun u potpunosti je usklađen sa zajedničkom europskom normom za eRačun kako to nalaže Zakon o eRačunu u javnoj nabavi – pojašnjava Marko Emer, direktor servisa Moj-eRačun i inicijator razvoja Moj-eRačun Mreže.
