U Etnografskom muzeju otvoren je izložbeni projekt “Putnici”. Izložba je trogodišnji projekt Etnografskoga muzeja u kojemu se predstavlja zbirka izvaneuropskih kultura koja je sagledana u skladu suvremenih teorija dekolonijalizima, rasizma, migracija i ostalih aktualnih tema. U uvodnom dijelu izložbe naglašava se povezanost kolonijalizma s osnivanjem nacionalnih muzeja i zbirkama izvaneuropskih kultura, kao i s počecima etnologije i kulturne antropologije. Stariji dio Zbirke izravno je povezan s kolonijalnim nasljeđem, dok se predmeti prikupljeni u drugoj polovici 20. stoljeća sagledavaju u kontekstu jugoslavenske antikolonijalne politike i Pokreta nesvrstanih.
– Izložba “Putnici” je naš veliki, trogodišji projekt. Prije godinu i pol krenuli smo s izložbama s dužim trajanjem, ujedno nastavljamo s tom koncepcijom, koja nam omogućava da problematiziramo temu sa šireg aspekta, što znači da za vrijeme trajanja izložbe možemo, u suradnji s umjetnicima, glazbenicima, kolegama iz struke, organizirati od simpozija, okruglih stolova, kako bi ovoj temi dali šire značenje – rekla je Zvjezdana Antoš, ravnateljica Etnografskog muzeja.
Posebnost ove izložbe je što omogućuje suvremenu interpretaciju predmeta iz zbirke izvaneuropskih kultura prateći putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti. Rad na Zbirci ističe važnost uključivanja pojedinaca, zajednica i institucija iz zemalja odakle predmeti potječu, čime se promiče transparentnost i dostupnost zbirke.
– Naša zbirka izvaneuropskih kultura je nastala još sredinom 19. stoljeća, rezultat je darova, predmeti su darovani od naših sugrađana koji su putovali u razne dijelove svijeta, od Južne Amerike, Afrike, od kuda je najviše predmeta, Australije, Kine, Japana, itd. Ona je uvijek bila izložena u stalnom postavu, skoro od osnutka muzeja, sto godina. Zadnji postav je bio iz 1972. godine, u tom periodu od 52 godine se jako puno toga promijenilo u našoj struci, muzeologiji, tako da nam je bilo bitno predstaviti je u novom svjetlu, pokušavajući otvoriti neke teme koje su danas bitne, a to je pokušaj dekolonizacije muzeja, dati kratak pojmovnik, koji su to pojmovi koji su bitni za razumijevanje od kud ova zbirka ovdje – kazala je Marija Živković, autorica izložbe.
Izložba je podijeljena na sedam cjelina, svaku cjelinu čini određeni donator. Isticanjem pojedinih donatora nastoji se ukazati na povijesne kontekste u kojima su djelovali i posredno otvoriti teme poput kolonijalizma, rasizma, europocentrizma i orijentalizma. Jedan dio izložaka povezan je s razdobljem Pokreta nesvrstanih, kada je prikupljanje predmeta bilo dio kulturne razmjene između Jugoslavije i afričkih i azijskih zemalja. Drugi dio izložbe posvećen je istraživačkom projektu koji za cilj ima prikazati migracije na našim područjima.
– U našoj dionici izložbe htjeli smo pokazati putnike iz tih zemalja kako njihovi putovi izgledaju danas na našim područjima, U Hrvatskoj, Sloveniji, BIH i Srbiji, što su područja gdje smo radili etnografska istraživanja u protekle četiri godine. Nastojali smo ga prikazati kroz kartu, koja na vrlo simboličan način prikazuje infrastrukturu režima tzv. ilegalnih migracija. Ta infrastrukturra sastoji se od kampova, policijskih stanica, javnih prostora, push backova, ali i grobova – zaključila je Marija Hameršak, znanstvena savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku.
Izložbu možete posjetiti svaki dan osim ponedjeljkom u radno vrijeme muzeja.Posjet izložbi “Putnici” prilika je za introspektivno putovanje kroz povijest, kulture i identitete, a ujedno i za sudjelovanje u važnim razgovorima o odgovornom ophođenju prema kulturnoj baštini.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
