Izložba Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja, pionirski je projekt četiri velika zagrebačka muzeja – Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja za umjetnost i obrt, Projekt tako donosi interdisciplinarnu suradnju koja posjetiteljima otkriva do sada neispričane priče muzealki i njihov doprinos razvoju zagrebačkih muzeja i kulture.
Štefka Batinić, knjižničarka savjetnica i kustosica u Hrvatskom školskom muzeju: “Hrvatski školski muzej je u ovom zajedničkom projektu nastojao predstaviti djelovanje učiteljica i čitavog tog društvenog i povijesnog konteksta, kada je riječ o obrazovanju i položaju žena na početku 20. stoljeća. Važnu ulogu u tom segmentu imale su učiteljice, koje su bile i prve kustosice u gotovo svim zagrebačkim muzejima. Prva kustosica, koju ovdje predstavljamo, je učiteljica Klotilda Cvetišić, koja je od samog početka, 1901. godine, kada je osnovan Hrvatski školski muzej, delegirana iz učiteljske zajednice, kao čuvarica zbrike ručnog rada i ona je zaslužna za prezentaciju te zbirke u prvom postavu 1901. godine. Ona je bila ravnateljica ženske stručne škole, škole iz koje je veliki dio tih radova pretvaran u muzejsku baštinu.
Izložba Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja predstavlja priče pionirki muzejske struke – kustosica, slikarica, kiparica, pjesnikinja, dizajnerica i tekstilnih stručnjakinja, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, muzeologije, umjetnosti, dizajna i obrazovanja…”
Aleksandra Vlatković, viša kustosica u Etnografskom muzeju: “U našem dijelu bavili smo se prvim zaposlenicama Etnografskog muzeja, u kojem su žene prisutne od osnutka, 1919. godine. Bile su zaposlene kao manipulantice, stručnjakinje za tekstil, crtačice, ali obavljale su sve stručne poslove, poslove kustosa. Njihov stručni rad predstavljen je u središnjem dijelu prostorije, sudjelovale su u svim segmentima muzejskog rada, postavljajući temelje muzejskih praksi u Etnografskom muzeju, sudjelovale su u terenskim istraživanjima, nabavljale predmete za fundus, stručno ih obrađivale, sudjelovale u pripremama i organizaciji brojnih izložbi Etnografskom muzeja, i u Hrvatskoj i u svijetu. Kroz umjetnički rad promovirale su našu nacionalanu baštinu, i također su kroz umjetnički rad ostvarile i brojne uspjehe, jer bile su na brojnim međunarodnim izložbama gdje su bile nagrađivane za svoja djela.
Kroz arhivsku građu, multimedijske instalacije i intervjue s potomcima muzealki, izložba posjetiteljima donosi nova čitanja povijesti i kontekstualizira važan doprinos ovih iznimnih žena. Posjetitelji tako imaju priliku doznati kako su rodni stereotipi, institucionalne prepreke i kulturne predrasude oblikovali njihov profesionalni put te kako su njihovi doprinosi često bili zanemareni ili neprepoznati u dominantnoj historiografiji.
Andrea Klobučar, muzejska savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt: “MUO je, nakon Hrvatskog školskog muzeja, u kojem se zapošljava Kotilda Cvetišić, drugi muzej u kojem je zaposlena žena, 1913. godine kod nas se zapošljava Zlata Šufflay,koja radi na obradi zbrike čipaka Muzeja za umjetnost i obrt i katalogizira je. Muzej ima kontinuiranu prisutnost ženskog stručnog kadra, sve do danas kada žene čine sto posto stručnog kadra. Zlata Šufflay dakle, osim što je bila kustosica, bila je i dizajnerica čipke a to je vrlo malo poznato javnosti.
Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja nije samo povijesni prikaz, već i platforma za dijalog o aktualnim društvenim pitanjima. Kroz nju se želi vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeni.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA