Izložba djela tri suvremena finska slikara ‘Razgovori u prostoru’ počinje 15.siječnja u Muzeju Mimara s početkom u 19:00 sati.
Izložba je zajednički pothvat Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja Mimara, posvećena Darku Glavanu, tragično preminulom kustosu Muzeja i inicijatoru ove izložbe.
Darko Glavan diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je kraće vrijeme i predavao. Dugi niz godina radio je kao kustos u Muzeju Mimara te je autor desetak međunarodnih i stotinjak nacionalnih izložbi. Krajem 2003. godine izabran je za predsjednika hrvatske sekcije AICA-e ( međunarodna udruga likovnih kritičara). Paralelno s karijerom povjesničara umjetnosti, Glavan od 1969. godine djeluje i kao rock kritičar. Svoju prvu knjigu “Punk” objavio je 1980. godine. Upravo je Darkov sin, Danijel, prošle godine ponovno izdao “Punk”, potpuno iste opreme i dizajna (jedini su dodaci Dragašev i Glavanov predgovor) i nevjerojatno je kako ta knjiga nakon gotovo (barem što se publicistike tiče) 30 godina izdržava test vremena, gotovo ništa ne gubeći na informativnosti i iscrpnosti. Osim autorskih tekstova, Darko Glavan povijest i teoriju rock glazbe obogatio je prijevodima vrlo važnih djela poput ‘Tajna povijest rocka’ Ronija Sariga. Darko Glavan je prije 29 godina, među prvima u svijetu, objavio “usustavljenu” knjigu o revolucionarnom glazbenom pravcu koji je iz temelja promijenio glazbu i glazbenu industriju. Knjiga (čiji točan naziv znači Potpuno Uvredljivo Negiranje Klasike) punim se pravom može nazvati kultnom, a kompletna naklada (osam tisuća primjeraka) razgrabljena je za par mjeseci i sve do 90-ih služila je na ovim prostorima kao najautoritativnija referenca za imalo ozbiljniji razgovor o punku. Bila je to biblija alternativnije usmjerenih ljubitelja glazbe koja se prenosila iz ruke u ruku, a jedan primjerak (pamtim to iz rane adolescencije) znao je proći kroz ruke cijelog kvarta.
Ovi finski umjetnici imaju vlastiti osobiti stil i vrše vizualne i informativne dijaloge u prostoru koji traju i nakon što sami umjetnici više nisu prisutni. Tijekom posjete predstavit će svoja djela i ponašanje predavanja za studente na Akademiji likovnih umjetnosti. To označava početak suradnje između akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu i Helsinkiju.
Jan Kenneth Weckman koristi različite tehnike u svojim radovima, poput linoreza, litografije, fotografije i flomastera. Iako abstraktni njegovi radovi posjeduju neke tradicionalne elemente. Weckman unosi puno vlastite osobnosti u svoju umjetnost te predstavlja izazov za svoju publiku. Od 1969. godine imao je 47 samostalnih i 35 grupnih izložbi u Europi i Japanu. Također je primio mnoge istaknute umjetničke nagrade. Weckman je također bivši dekan Škole za vizualnu kulturu pri Sveučilištu za umjetnost i dizajn.
Radovi Tarje Pitkänen-Walter su instalacije koje su često trodimenzionalne i multi-senzorne. Od 1984. godine održala je sedam samostalnih i 28 grupnih izložbi u Europi, SAD-u i Brazilu. Pitkänen-Walter je pročelnica Odjela za slikanje i profesorica pri Akademiji likovnih umjetnosti u Finskoj. Također je podpredsjednica pri Nacionalnom vijeću za vizualnu umjetnost te stručnjak za kupovinu umjetnina za Helsinki City Art Museum. Dobitnica je nagrade Carnegie Art Award u 1999. godini, koja promiče suvremeno nordijsko slikarstvo i podržava istaknute umjetnike iz nordijskih zemalja.
Teemu Kassila je suprug veleposlanice Republike Finske i njegove slike su nadahnute umjetnošću, mitovima i filozofijom urođeničkih naroda, posebno Hopi indijanaca iz Arizone u SAD-u. U Zagrebu živi od 2007. godine i od tada se u njegovim djelima pojavila morsko plava nijansa koja se smatra utjecajem Jadranskog mora. Od 1973. godine svoje radove je predstavio u 17 izložbi u Engleskoj, Fransuskoj, SAD-u, Danskoj i Finskoj. Uz umjetnost, od 1969. godine Kassila se bavi filmom i kazalištem. Gospodin Kassila je također i hipnoterapeut specijaliziran za razne ovisnosti. Kassila je sin poznatog filmskog režisera Matti Kassila.
