Autor:: Tanja Molvarec 12/10/2012 13:49
Čak 67 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, porazni su podaci iz Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom u 2011. godini.
– Oko 18 posto osoba s invaliditetom živi u nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja. Socijalna davanja i naknade za nezaposlene su, u usporedbi s europskim, vrlo niske i ne osiguravaju osobama s invaliditetom dostojanstven život – kazala je Anka Slošnjak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Djeca s teškoćama se isključuju iz redovnog sustava obrazovanja već u vrtićkoj dobi.
– Njihovim kasnijim obrazovanjem u specijalnim, a zapravo segregiranim uvjetima za zanimanja koja ne odgovaraju potrebama tržišta rada, nastavlja se njihovo isključivanje koje ih gura u kategoriju socijalno ugoženih građana. Sustav osigurava sigurne, iako niske naknade za one osobe s invaliditetom koje se nisu osposobile za određena zanimanja. Ured svjedoči da roditelji ispisuju svoju djecu iz škola netom prije završetka obrazovanja i odaberu socijalne naknade kao siguran izvor prihoda – kazala je Slošnjak.
Siromaštvo prijeti sve većem broju građana
Pučki pravobranitelj istaknuo je da na kraju ove godine rizik siromaštva i socijalne isključenosti prijeti i sve većem broju građana i obitelji koji su izvan uobičajenih socijalnih kategorija.
– Mnogi kojima prijete ovrhe na rubu su socijalne izdržljivosti. Reforma sustava socijalne skrbi nije dala rezultate. Pomoć za uzdržavanje je nedostatna te ju je potrebno povećati, pogotovo za samce, te uvesti socijalne mirovine – kazao je Jurica Malčić, pučki pravobranitelj.
Djeca osjećaju posljedice nezaposlenosti roditelja
Djeca kao najranjivija skupina društva izgubila su pravo na slobodan prijevoz i na školske udžbenike, upozorila je pravobraniteljica za djecu. Čak 880 tisuća osoba živi u riziku od siromaštva.
– Djeca roditelja koji nemaju posao također osjećaju posljedice. Na djeci se ne bi trebalo štedjeti ili im ukidati njihova osnovna prava na bilo koji način – upozorila je Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu.
Još jedna društveno osjetljiva skupina su žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice. Prosječna žena-žrtva nasilja ima 40 do 50 godina, srednju stručnu spremu i ispodprosječnih je primanja. Prema izvješću HZZ-a za prošlu godinu, evidentirane su 184 žrtve nasilja, a zaposlene samo 22. Trudnice koje zasnivaju radni odnos u vrijeme trudnoće su u posebno nezavidnom položaju.
– Ako im se dogodi da moraju na bolovanje radi čuvanaj trudnoće, HZZO rješenjem ukida pravo na naknadu tijekom bolovanja te naknadu u vrijeme rodiljnog dopusta. Činjenica je da poslodavci zbjegavaju zapošljavati žene koje su trudne ili u dobi kada bi mogle imati dijete. Posljedice su nesigurnost radnog odnosa, manje mirovine – kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
