Tekst:: R.I. 4/1/2011 11:52
Povodom popisa stanovništva u travnju 2011. godine nezavisna građanska inicijativa za sekularnost hrvatske države ”Nisam vjernik” poziva sve sugrađanke i sugrađane da se iskreno izjasne o svojoj vjeroispovijesti te tako pomognu Državnom zavodu za statistiku da dođe do stvarnih udjela vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Pri tome ističu da je iznimno važno da građani na to pitanje odgovaraju po vlastitoj savjesti, a ne tradiciji ili pritisku okoline.
Svojim sugrađanima postavljaju pitanje: ”Pogledajte oko sebe i razmislite – jesu li 9 od 10 osoba oko vas doista katolici?”
Raskorak sa stvarnošću
– Prema popisu stanovništva iz 2001. godine se čini kako je tek svaka deseta osoba pripadnik neke druge religije ili pak vjerski neopredijeljena, što ne odgovara situaciji koju možemo vidjeti u stvarnom životu – izjavili su Neven Barković i Ivan Pekarik, glasnogovornici inicijative.
Prema anketama Eurobarometra iz 2005. tek 67% ljudi u Hrvatskoj vjeruje u postojanje Boga (čime zadovoljavaju osnovni dogmatski uvjet da budu katolici), a sociolog Ivan Markešić s instituta Ivo Pilar navodi kako prema njihovim istraživanjima svega 15-20% katolika u Hrvatskoj doista i prakticiraju svoju vjeru u institucijama Crkve.
– Očito je da se mnogo katolika u Hrvatskoj tako izjašnjava iz tradicije i zbog pripadnosti kršćanskom kulturološkom krugu, no pitanje na popisu stanovništva nije kojem kulturološkom krugu pripadate, već koje ste osobne vjeroispovijesti – upozoravaju iz inicijative.
– Ako istraživanja i puls javnosti pokazuju drugačije, zašto se onda prilikom kritika sustavnog kršenja sekularne odredbe hrvatskog Ustava, te pri pozivima da se financiranje svih vjerskih zajednica – a pogotovo Rimokatoličke Crkve – učini transparentnijim, vladajući i vrh Crkve uvijek pozivaju na brojku od gotovo 88% katolika u Hrvatskoj – pitaju se u građanskoj inicijativi ”Nisam vjernik”.
U čemu je zapravo problem?
Ističu kako je glavni problem u tome što je Hrvatska i dalje samo na papiru sekularna država, a da u stvarnosti Rimokatolička Crkva čini svojevrsnu državu unutar države.
– Zahvaljujući nerealnoj brojci od 88% katolika u Hrvatskoj, Crkva je s Vladom RH ugovorila financiranje iz državnog proračuna s više od 250 milijuna kuna godišnje po maglovitim kriterijima koji nisu poznati javnosti. Iznos je to na koji Vlada RH naknadno pridodaje čitav niz donacija Crkvi u nekretninama i novcu, pri čemu Crkva ne plaća poreze niti ispostavlja evidenciju na koji način troši proračunski novac – upozoravaju iz inicijative ”Nisam vjernik”, te dodaju da je Crkva ujedno najveći privatni vlasnik nekretnina u Republici
Hrvatskoj, nije u sustavu PDV-a te izvršava neprimjeren utjecaj na politiku.
– Ne postoji pravna osoba u Hrvatskoj koja ima toliko snažan utjecaj uz tako malu razinu javne kontrole, a sve na osnovi tako slabašnog argumenta kao što je katolička brojnost. Vladi i Crkvi potrebno je poslati snažnu poruku da je to neprihvatljivo – dodaju iz inicijative.
”Ne morate biti iskren katolik da biste bili iskren Hrvat”
– Još jedan od primjera neprimjerenog utjecaja Rimokatoličke Crkve na državna pitanja jest jučerašnje pismo Hrvatske biskupske komore upućeno vjernicima, kojim vrh Crkve insinuira da je neizražavanje katolikom na popisu stanovništva ekvivalentno odricanju od nacionalnog identiteta. Također smatramo neprimjerenim poziv svim krštenim osobama da se na popisu izjasne kao katolici, jer mnogi na čin vlastitog krštenja nisu imali utjecaja, što ne mora imati nikakvu povezanost s njihovim vjerskim uvjerenjima kasnije u životu. Krštena osoba nije nužno iskren katolik, a iskren katolik nije nužno iskren Hrvat – ističu Barković i Pekarik.
– Vjera je osobna stvar pojedinca i ne poznaje državne zastave; tužno je da Rimokatolička Crkva kao međunarodna institucija tako politikantski apelira na osobne nacionalne osjećaje građana, insinuirajući između redaka da ne biti katolikom znači imati manje pravo na pozivanje na hrvatski nacionalni identitet ili da bi bez utjecaja Crkve taj identitet bio ugrožen. Apeliramo na sugrađane da na ova pitanja odgovaraju odvojeno, jer su i postavljena odvojeno, te da svoju osobnu, intimnu vjeru izraze propitkivanjem vlastite duhovnosti i svjetonazora, a ne propitkivanjem Domovnice, krsnog lista ili obiteljske tradicije. Hrvat katolik nije ništa veći Hrvat od Hrvata agnostika, a katolik Hrvat nije ništa veći katolik od katolika Slovenca. Vjera i nacionalnost su dvije potpuno odvojene odrednice nečijeg identiteta. S obzirom da bi Rimokatolička Crkva kao međunarodna i anacionalna institucija trebala voditi računa o svojim vjernicima neovisno o njihovom nacionalnom identitetu, ovakvu brigu Crkve za broj katolika u Hrvatskoj možemo ocijeniti samo kroz prizmu financiranja Crkve na razini Hrvatske, ali i vidnu težnju za zadržavanjem političkog utjecaja u državi – poručuju iz inicijative ”Nisam vjernik”.
Smatraju kako bi financiranjem vjerskih institucija izravno od vjernika koji to žele (uvođenjem dobrovoljnog vjerskog poreza po uzoru na mnoge zapadne zemlje) te strogom sekularizacijom javnih ustanova, a posebice javnog školstva, utjecaj organiziranih religija na hrvatsko društvo bio sveden na prihvatljive i demokratske okvire, a bez ograničavanja prava vjerskih zajednica u prakticiranju i širenju njihovih vjerskih načela na korist svih praktičnih vjernika.
