Neurološki pregled važan je korak ako imate simptome koji ukazuju na probleme sa živčanim sustavom ili neuromišićne bolesti.
Kako bi postavio ispravnu dijagnozu, neurolog će pregled započeti postavljanjem nekih pitanja o vašem zdravstvenom stanju, odnosno simptomima koje imate. Jedan takav pregled uključuje procjenu vaših mentalnih funkcija, ravnoteže, koordinacije, refleksa i sl.
– Neurološki pregled je specifičan pregled koji se koristi kod bolesnika koji imaju odgovarajuće neurološke smetnje. Pritom koristimo pomagala poput neurološkog čekića, svjetiljke, a u nekim slučajevima i glazbenu ugađalicu. Riječ je o detaljnom pregledu koji počinje od samog ulaska u ordinaciju. Pritom gledamo kako pacijent hoda, šepa li možda, hoda li sitnim koracima, ima li tremor, smetnje u govoru itd. Svaki pregled mora obuhvatiti ispitivanje svih mišića lica, ruku i nogu. Ispitujemo i neurološke reflekse, odnosno jesu li sniženi, povišeni… Detaljno se ispituje i osjet – objasnila je izv. prof. dr. sc. Antonija Krstačić, specijalist neurolog.
Na osnovu rezultata neurološkog pregleda, neurolog može preporučiti dodatne pretrage poput onih krvnih, ali i magnetsku rezonancu, CT, elektromioneurografiju itd.
– Elektromioneurografija ili skraćeno EMNG je elektrofiziološka tehnika bitna u dijagnostici ozljeda perifernih živaca i mišića. To je pretraga koja se sastoji od dva dijela, ispituju se živci i mišići sterilnom igla elektrodom. Kod ispitivanja perifernog živca jednom elektrostimulacijom ispitujemo briznu provodljivosti perifernog živca i gledamo je li došlo do patologije tog živca. Takav je pregled nužan kod svake sumnje na ozljedu perifernog živca. Važna je to pretraga u samom postavljanju dijagnoze pogotovo kod pacijenata kojima se javljaju trnci u rukama, nogama, ali i kod pacijenata kod kojih sumnjamo na neke degenerativne promjene – rekla je neurologinja Krstačić.
Prije posjete neurologu preporučuje se vođenje evidencije o simptomima, uključujući kada su se prvi put pojavili, kako su se mijenjali tijekom vremena i postoje li neki faktori koji su utjecali na njih. Ova informacija može pomoći neurologu da brže i preciznije postavi dijagnozu.
– Pacijenti nam se obično javljaju s glavoboljom, vrtoglavicom, tremorom, bolestima i simptomima kao što je bol u vratnoj i lumbosakralnom dijelu kralježnice. Inače su bolovi u vratu, donjem dijelu kralježnice i glavobolje jedni od najčešćih razloga posjete liječniku, neurologu. Tu su još i neki nespecifični simptomi kao što su trnci u rukama i nogama, licu, različite asimetrije lica itd. Dosta se često javljaju i osobe koje su imale trzajne ozljede vrata, kralježnice, frakture dugih kostiju, nadlaktica, natkoljenica, ozljede zdjelica s posljedičnim traumatskim oštećenjima perifernih živaca – izjavila je dr. Krstačić te spomenula kako fizički rad može biti faktor rizika, ali ne nužno.
– Imamo jako puno mladih ljudi koji rade za računalom. Oni se često javljaju s trncima u rukama zbog rada s mišom, to se još naziva sindrom karpalnog kanala. U današnje se vrijeme često javljaju bolesnici koji puno sjede.
Važno je reći i da se periferni živci mogu oporaviti.
– Ovisi o tome koliko je živac oštećen. On se sastoji od aksona koji se nalaze u svom omotaču. Sve ozljede koje se nalaze na tom omotaču puno se brže oporavljaju. Kod ozljede samih aksona, oporavak može biti manje ili više sporiji. Upravo elektromioneurografija ima važnost u praćenju oporavka živca kroz jedan period vremena – pojasnila je neurologinja.
Multidisciplinarni pristup u medicini je važan. Od postavljanja dijagnoze preko samog liječenja. Važan je također i personalizirani pristup bolesniku. Ali prije samog posjeta liječniku, važna je prevencija.
– Bolesti kralježnice, možemo prevenirati adekvatnom prehranom, održavanjem tjelesne težine, tjelesnom aktivnošću, no nažalost, kod nekih situacija poput traumatskih ozljeda, prevencija ne znači puno – poručila je doktorica.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
