Autor:: Maro Marušić / Objektiv 5/27/2011 12:03
Hrvatsku bi mogao zadesiti novi pravosudni skandal i to upravo u trenutku kada se nalazi na milimetar od zatvaranja famoznog 23. poglavlja, najteže prepreke u procesu pregovora s Europskom unijom.
Zanimljivo da za taj mogući pravosudni skandal zna i sama Europska komisija, kao i njezina potpredsjednica i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, no bez obzira na to, kako sada stvari stoje, čini se da on neće biti prepreka u zatvaranju poglavlja o pravosuđu. Naime, riječ je o sudskom sporu između Društva za zaštitu potrošača i Hrvatskog telekoma koji datira još iz 2006. godine.
Društvo Potrošač skupilo je u to vrijeme preko 100 tisuća potpisa građana koji su bili nezadovoljni uslugom Hrvatskom telekoma i to preplatom (koja se morala mjesečno plaćati, a zauzvrat se nije dobivalo ništa), odnosno obračunskim jedinicama usluga telefoniranja. Podsjetimo, jedinice su se obračunavale kao minute, a ne kao sekunde, tako da je potrošač mogao pričati svega 5 sekundi, a HT bi mu to obračunao kao da
je pričao minutu. Stoga je društvo Potrošač krenulo u tužbu protiv HT-a, u kojoj je tražio da se ukinu odredbe o pretplati i obračunavanju, ali i isto tako da se građanima vrati novac kojim su, prema njihovu mišljenju, plaćali uslugu suprotno zakonu.
Nezakonite pretplate i tarife
Društvo Potrošač podignulo je kolektivnu tužbu od 43 tisuće korisnika, jer sud, kako se ne bi pretrpao, nije mogao primiti više zahtjeva. Na kraju društvo Potrošač podiže pilot tužbu uime nekolicine građana, iz razloga što će se manji spor brže riješiti, a ako se presudi u korist korisnika telefonije, i svi ovi ostali će se prema toj presudi moći naplatiti. Općinski je sud u Zagrebu, u travnju 2007. godine, u presudi ustvrdio da je Ugovor o izmjeni Ugovora o koncesiji za obavljanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži djelomično ništavan, odnosno upravo onaj dio koji se tiče preplate i obračuna. Pošto bi obračunavanje svih tih jedinica tijekom godina iziskivalo puno više sredstava za točnu obradu, nego što bi obeštećeni građani dobili, društvo
Potrošač odlučilo je odustati od naplate tih potraživanja, ali ne i od onih koji se tiču preplate. S obzirom na to da je sud presudio kako je preplata ništavna, teoretski su svi korisnici usluga mogli tužiti HT, a prema podacima društva Potrošač cifra koju bi HT trebao platiti 1,35 milijunu korisnika telefonskih priključaka od 2001. do danas iznosila bi nevjerojatnih 650 milijuna eura.
– Najveći apsurd u priči je što su građani ustvari vlasnici infrastrukture operatera. Oni su, dok je HT bio u državnom vlasništvu, svojim novcem kojim plaćaju porez, omogućili izgradnju nepokretne mreže da bi se poslije HT ponašao kao monopolist ne obazirući se na temeljnu zaštitu prava građana kao potrošača – ljut je predsjednik društva Potrošač Ilija Rkman koji je i osobno nekoliko puta bio u Bruxellesu i razgovarao na ovu temu.
Doduše, ova presuda zagrebačkoga Općinskog suda još uvijek nije postala pravomoćna, jer se HT žalio na odluku Županijskom sudu u Zagrebu, koja, nevjerojatno ali istinito, do dana današnjeg nije riješena, iako je od presude prošlo više od 4 godine. Županijski sud žalbe rješava obično u roku između jedne i dvije
godine, a kada je riječ o manjim slučajevima kao što je ovaj (jer je u tužbi sudjelovalo svega nekoliko građana kojima se mora platiti svega nekoliko tisuća kuna), sud žalbe rješava u roku pola godine.
No s ovim sporom to nije slučaj.
Bi li Sanader dobio izbore?
Vrlo je sporno i to što se nedugo nakon ove odluke krenulo u daljnju rasprodaju dionica HT-a (u rujnu 2007.), koje su po povoljnim uvjetima kupovali građani i koji su bili i jedan od razloga što je Sanaderova Vlada i dobila gustim rezultatom parlamentarne izbore u studenom iste godine. Problem je što bi dionica HT-a u slučaju pravomoćne presude i isplate silnih milijuna eura građanima, vrijedila znatno manje od one po kojima se prodavala.
HT je u vrijeme objave o početku prodaje dionica obavijestio zainteresirane kupce o sudskim sporovima.
– HT je obaviješten da je oko 42 tisuće korisnika potpisalo kolektivnu punomoć i da je moguće da tvrtka bude suočena i s mnogo tisuća dodatnih tužbi po sličnoj osnovi, iako naši pravni savjetnici predviđaju da bi mnogi od tih tužbenih zahtjeva bili nevaljani. Naši pravni savjetnici procijenili su da bi tih 42 tisuće tužitelja moglo dobiti oko 150 milijuna kuna, uključujući kamate. Izloženost bi mogla biti veća ukoliko se dodatni broj korisnika priključi ovoj tužbi (tvrtka je imala približno 1,35 milijuna korisnika). HT snažno osporava valjanost tužbi i namjerava se žaliti na izrečenu presudu. Društvu je savjetovano da će tužba biti usvojena – stoji u prospektima koje je objavio HT prije početka prodaje dionica.
Posebno je upadljiv dio – ”društvu je savjetovano da će tužba biti usvojena”. Tko je to savjetovao HT-u i smirio ga utješnim riječima da će tužba biti usvojena? Je li možda netko sa Županijskog suda? Kako se ta konstatacija uopće može naći u prospektima HT-a kada se ni na koji način ne smije prejudicirati i utjecati na sudski spor koji je još uvijek u tijeku? Možda HT zna nešto što mi ne znamo.
I zašto su oni toliko sigurni da će žalba biti usvojena kada su na Općinskom sudu izgubili spor.
No da se vratimo na onu famoznu prodaju dionica kojom je Sanader kupovao glasove birača. Već smo rekli da bi u slučaju pravomoćne presude vrijednost dionice na tržištu bila drugačija. Upravo iz tog razloga društvo Potrošač podignulo je novu tužbu kojom je htjelo zabraniti trgovanje dionicama HT-a, no Općinski sud u Zagrebu odbacio je njihovu tužbu.
Nije gotovo ni kad završimo pregovore
Rkman je s ovim procesom upoznao sve relevantne institucije EU koje ovaj spor prate od samog početka do danas.
– Eu je itekako dobro upoznata s ovim slučajem. Iako možda zvuči čudno što bi uskoro trebali zatvoriti 23. poglavlje, a ovaj se spor koji europske institucije jako zanima, nije završio, ne mislim da je to problem Europe, nego naš. Pitanje pravosuđa nije gotovo sa zatvaranjem 23. poglavlja. Postojat će monitoring i kada pregovori završe, a Hrvatska zbog problema u pravosuđu uvijek može nadrljati – objašnjava Rkman i dodaje da se upravo to dogodilo Bugarskoj i Rumunjskoj koje su zbog svojih problema ostale uskraćene za europske fondove.
Ovih dana u pravosudnim kuloarima kruže priče da bi doista ta žalba HT-a mogla biti usvojena i to vrlo skoro, možda i prije završetka pregovora s EU, te da bi se spor mogao vratiti na sami početak. Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić potvrdio nam je informaciju da bi žalba uskoro mogla biti riješena.
– Najvjerojatnije će se to dogoditi do ljetne stanke, odnosno godišnjih odmora – otkrio nam je Turudić.
Ako bi Županijski sud tu žalbu uvažio, hrvatski bi građani mogli doživjeti još jedan šamar od njihova pravosuđa, pogotovo zbog konteksta da je ”društvu savjetovano da će žalba biti riješena”. Mi, za razliku od tih „savjetnika“, ne želimo prejudicirati odluku Županijskog suda, ali iz onog prvog spora vođenog na Općinskom sudu, odnosno obrazloženja presude vrlo je jasno da je HT kršio prava svojim potrošačima.
Europskoj uniji ovaj slučaj vrlo je važan, jer Europa i inače stalno upozorava na prava potrošača i važan je to dio europske pravne prakse, uostalom zbog toga u Strasbourgu i postoji Europski sud za ljudska prava. Hoće li se ovaj spor u bliskoj budućnosti odraziti na naše pristupanje Europskoj uniji, ostaje nam za vidjeti. Zapamtimo samo, kraj pregovora nije isto što i ulazak u EU. Slijedi proces reatifikacije sviju država članica, a one će jako dobro osluškivati što se događa po hodnicima svih mogućih hrvatskih sudova.
