Autor: R.I. 11/29/2012 10:09
Na okruglom stolu u organizaciji HSLS-a zaključeno je: kako se prostorni razvoj Grada Zagreba potrebno Prostorno planiranje i urbanizam koji je u funkciji u kvalitete života i reindustrijalizacije te da je regionalno planiranje preduvjet razvitka i Zagreba i regije. Sadašnji sustav odvojenog planiranja prostornoga razvoja Zagreba i Zagrebačke županije je neodrživ, stručno i politički. Stručno jer se planira središnji grad u obliku Prostornoga plana Zagreba bez bitnog dijela regionalnog prostora, kao što je neodrživo planiranje «prstena» oko Zagreba bez samog Zagreba.
Neodrživo je jer je nemoguće planirati prometne i infrastrukturne sustave (među njima i urgentno zbrinjavanje otpada) na takav način. Kao što je nemoguće planirati zaštitu prirodnih cjelina i resursa, posebno podzemnih voda bez zajedništva. Politički je neodrživo jer takav način planiranja podrazumijeva da nema kontakata na razini Zagreba i Zagrebačke županije, a kad nema regionalnog partnerstva, nema niti razvoja.
Nakon rasprave doneseno je nekoliko glavnih smjernica, koje po mišljenju sudionika, o kojima bi se trebalo voditi računa prilikom rješavanja urbanističkih problema
1. Organizacija urbanističke službe:
Razdvajanjem Gradskog zavoda za planiranje na nove tri institucije (upravni segment, strategija i kadrovski najskromnija-Zavod za prostorno uređenje), praktično je nestala urbanistička služba Zagreba.
S nadležnim Ministarstvom trebalo bi vratiti raniji sustav Zavoda za prostorno uređenje u sustav gradske uprave i objediniti vođenje postupka izrade planova i njihovu izradu. Oba posla naime rade obučeni urbanisti, ali je barem privid nesigurnosti Zavoda kao javne ustanove naveo sve kadrove koji su to mogli na „bijeg u upravni dio i ured za strategiju. Gradski zavod za prostorno uređenje treba obnoviti svoju edukativnu ulogu za mlade kadrove koji dolaze bez potrebnih znanja u praksu planiranja.
2. Generalni urbanistički plan Zagreba i Sesveta
Treba hitno sa svim stručnim snagama prići izradi novih Generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta. Planove treba osloboditi od vlasničkih pitanja i suvišnih detalja te koncentrirati na javne potrebe posebno u koridorima i sustavu prometa, zelenila i javnih sadržaja. Vlasnička pitanja treba rješavati izradom jednostavnijih detaljnijih planova i urbanom komasacijom.
3. Orijentacija na glavne razvojne teme:
-Donji grad kao cjelina
-Sava
-zona Hipodrom Zagrebački velesajam
-Gredelj-željeznička pruga
Angažirati stručne timove arhitekata putem Društva arhitekata Zagreba, tako da uz pratnju gradske uprave predlažu rješenja temeljnih pitanja razvitka Zagreba.
Treba razmotriti mogućnost raspisivanja međunarodnog natječaja za urbanističko rješenje Zagreba.
4. Gospodarstvo i urbanizam:
Prostorni uvjeti za razvitak gospodarstva trebaju biti hitan zadatak urbanista. To znači osiguravanje zemljišno priređenih zona u vlasništvu Grada za ustupanje putem koncesija na zemljište na 99 godina. Na tim zemljištima investitori bi u suradnji s privatnim sektorom trebali predložiti gradnju jednostavnijih proizvodno-servisnih sadržaja, u pravilu montažnih. Za mlade poduzetnike-inovatore kao i druge zainteresirane čija djelatnost ne traži veće prostore trebalo bi ustupiti prazne lokale u vlasništvu grada i slobodne hale (npr. na Velesajmu).
Na raspravi o Prostornom razvoju Grada Zagreba sudjelovali su uz Vladimira Ferdeljija, kandidata za gradonačelnika Grada Zagreba, Otto Barić, ugledni arhitekta i predsjednik HSLS-ovog Odbora za urbanizam, Ivica Fanjek, pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje, Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije
