Koronavirusom zaražena je već deveta osoba u Hrvatskoj. Jedna od preventivnih mjera širenja te bolesti je redovito pranje ruku sapunom i vodom te pojačana higijena, međutim u medijima se pojavila informacija da u pojedinim zagrebačkim škola nema ni tople vode ni sapuna, kao ni toaletnog papira, a daske na zahodskim školjkama su potrgane te neke instalacije neispravne.
Iz zagrebačkog HSLS-a smatraju da u takvim okolnostima pojedine zagrebačke škole ne ispunjavaju osnovne higijenske uvjete i samim time ne mogu u potpunosti kvalitetno provesti preporuke postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama u pogledu specifičnih mjera zaštite u vezi s nCoV bolestima, a koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zbog toga je gradski zastupnik Darko Klasić podnio prijavu Sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata.
“Zatražio sam da inspekcijske službe hitno poduzmu odgovarajuće mjere predviđene zakonom kako bi se utvrdilo mogu li zagrebačke osnovne i srednje škole provoditi nastavu s obzirom na ozbiljnost situacije u vezi s novonastalim mjerama prevencije i suzbijanja širenja zaraze koronavirusom te kako bi se rad škola hitno uskladio s važećim sanitarnim i javnozdravstvenim uvjetima. Očekujem da nadležne inspekcijske službe hitno postupe u skladu sa zakonom te javnost informiraju o poduzetim mjerama, a mi ćemo u HSLS-u svakako pratiti daljnji razvoj ove situacije”, stoji u prioćenju koje potpisuje Klasić.
Osvrnuo se i na preporuku zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića učenicima da ruke peru lugom, kao i na kritiku upućenu medijima da neosnovano šire paniku.
“Time je potvrdio da Grad Zagreb uopće ne namjerava poduzeti odgovarajuće mjere, zbog čega je razvidno daje ugrožen javnozdravstveni interes u smislu Zakona o Državnom inspektoratu u dijelu koji se odnosi na sanitarnu inspekciju”, dodaje Klasić.
HSLS smatra da je jedna od zadaća odgovorne i racionalne politike točno i potpuno informirati javnost kako bi se u ovakvim situacijama izbjegla nepotrebna panika, pri čemu informacije o pravom stanju stvari trebaju biti osnove za racionalne politike kojima se ponajprije jamči ispunjavanje mjerodavnih standarda koji se odnose na zdravlje i sigurnost građana, zaključuju.
