Autor: Pero Kovačević 6/26/2012 16:53
Godinama, dobronamjerno i argumentirano, ukazujem te upozoravam na neodgovorno gospodarenje gradskom imovinom. Gradski oci godinama za to ne haju. Ona je, umjesto sredstva za punjenje gradskog proračuna, postala sredstvo za njegovo pražnjenje. To se osobito osjeti kad se gradski proračun slabo puni i kad je gradska blagajna prazna.
Kako se najbezbolnije osloboditi plaćanja troškova pričuve? Grad Zagreb u suradnji sa hrvatskim pravosuđem nudi vam jedinstvenu priliku. Bespravno se uselite u gradski stan, koristite ga potpuno besplatno, a budući niste vlasnik, troškove pričuve plaćat će grad Zagreb. Kada Grad napokon i pokrene sudski postupak za izbacivanje iz stana, on će vjerojatno trajati godinama. Dovoljno da s obzirom na to da niste plaćali stanarinu niti troškove pričuve- uštedite dovoljno novca i pronađete legalni smještaj ili čak kupite vlastiti stan.
Ova ironična konstrukcija, nalik na teatar apsurda, zapravo je zagrebačka stvarnost. U pet godina, otkako je na internetskim stranicama odnosno u službenim izvješćima objavio imena 1950 stanara koji ilegalno koriste gradske stanove, prema mome izračunu, Grad Zagreb nanio si je štetu od oko najmanje 12 milijuna kuna. S pretpostavkom da je prosječna veličina stana oko 60 m2 i uzevši u obzir minimalnu zakonsku pričuvu od 1,53 kune po kvadratu, izračun pokazuje da je riječ o 91,80 kuna po stanu svaki mjesec, bez ostalih režijskih troškova (smeće,voda). Grad godišnje uspije deložirati 50 ilegalnih korisnika stanova, što znači da bi za 40 godina – tom dinamikom-mogao potpuno riješiti ovaj problem.
Koji zaslužnici koriste gradske stanove?
U 229 stanova, prema službenim podacima na internetskim stranicama Grada Zagreba smješteni su mnogi zaslužni građani koji koriste gradske stanove i to :
80 zaslužnih građana koji koriste gradski stan kao najmoprimci za službene potrebe;
23 zaslužna građana koji koriste gradski stan kao najmoprimci za službene potrebe kao gradski dužnosnici ili službenici i
126 zaslužnih građana koji koriste gradske stanove kao znanstveni djelatnici, djelatnici u kulturi i javni djelatnici.
Božidar Kalmeta, bivši ministar, tako se i dalje vodi kao korisnik stana u Masarykovoj 10 od 156,78 m2, iako više na to nema pravo. Sigurnosno obavještajna agencija (SOA) odnosno netko od njezinih dužnosnika je tako korisnik stana od 156,2 m2 u Vinogradskom odvojku 20/B . Ostalih 78 zaslužnih građana korisnika gradskih stanova za službene potrebe su široj javnosti nepoznate osobe.
Između 23 zaslužna građana koji koriste gradski stan kao najmoprimci za službene potrebe kao gradski dužnosnici ili službenici najpoznatiji je Boro Kiselica, zamjenik pročelnika za imovinsko- pravne poslove i imovinu Grada.
U popisu 126 zaslužnih građana koji koriste gradske stanove kao znanstveni djelatnici, djelatnici u kulturi i javni djelatnici su Janica Kostelić, Duje Draganja, Elizabeta Gojan, Gordan Kožulj, Ivana Brkljačić, Balog Ksenija, Barbarović Boris,Zafranović Lordan, Mustafa Nadarević, Alić Božidar, Mešin Igor, Munitić Getruda, Vicković Trpimir itd…
Grad dnevno gubi 145.216 eura zbog lošeg upravljanja
Grad Zagreb dnevno gubi najmanje 145 216 eura zbog skandalozno nesavjesnog, netransparentnog i pogubnog lošeg upravljanja poslovnim prostorima i stanovima u svom vlasništvu.
Pitate se kako je to moguće? Kome je to u interesu? Zašto o tome šute gradonačelnik Bandić i Gradska skupština? Kako je to moguće da grad Zagreb dnevno gubi najmanje 145 216 eura?
Odgovor je jednostavan, moja računica to nedvojbeno pokazuje, rabio sam službene podatke Grada Zagreba i napravio jednostavnu simulaciju kako bi se trebalo upravljati stanovima i poslovnim prostorom i puniti proračun.
Krenimo od poslovnih prostora
Grad Zagreb upravlja sa 3494 poslovnih prostora, prosječna veličina jednog poslovnog prostora iznosi 60 m2, prosječna cijena m2 iznosi 10 eura. Znači po jednom poslovnom prostoru od 60 m2 može se mjesečno dobiti 600 eura ili za 3494 poslovnih prostora mjesečno se može dobiti 2 096 400 eura.
Grad Zagreb upravlja sa 9136 stanova, neka 4000 stanova da u najam socijalno ugroženim obiteljima i mladim obiteljima uz plaćanje najamnine od tri eura, znači po jednom stanu prosječne veličine od 60 m2 može dobiti 180 eura mjesečno odnosno odnosno 720 000 eura mjesečno za tih 4000 stanova.
Ostalih 5136 stanova neka da u ekonomski najam uz plaćanje najamnine od 5 eura po m2, znači po jednom stanu prosječne veličine od 60 m2 može dobiti 300 eura mjesečno, odnosno 1 540 080 eura mjesečno za tih 5136 stanova.
Zadnjih godina Grad Zagreb jedva uspije prikupio nešto više od 100 milijuna kuna godišnje od iznajmljivanja i zakupa imovine.
Žalosna je činjenica da je grad Zagreb, koji prema evidenciji na dan 31. prosinca 2010. upravlja sa 9136 stanova od kojih je 1291 stanova u najmu od Zagrebačkog holdinga d.o.o. i sa 3.494 poslovna prostora, po osnovi najma stanova i davanja u zakup poslovnog prostora prikupio godišnje nešto više od 100 milijuna kuna. Ovaj podatak ukazuje na teški nemar i nesavjesno upravljanje vrijednom gradskom imovinom.
