Autor: 11/11/2010 14:43
Zagrebački HNS-ovci traže da se pokrene projekt ugradnje pojedinačnih vodomjera za svako domaćinstvo što bi građanima značajno smanjilo troškove.
– Holdingova podružnica Vodoopskrba i odvodnja (ViO) isporučuje velikom broju građana račune koji zapravo ne pokazuje potrošnju u svakom stanu već se ukupna potrošnja zgrade dijeli po broju stanovnika – kazala je Nevenka Blažević iz HNS-a.
Blažević: Račun za vodu dobivate i kada niste kod kuće
Dodala je da je ovakav sistem naplate nepravedan jer ne uzima u obzir stvarnu potrošnju. Blažević upozorava da građani zato ni ne pokušavaju štedjeti vodu što dovodi do razbacivanja.
– Nevjerojatno je da možete dobiti račun za potrošenu vodu ako niste bili mjesec dana kod kuće – kazala je Blažević.
Istaknula je kako sadašnja zakonska regulativa omogućava sklapanje ugovora između Holdinga i vlasnika stanova da se ugrade dodatni vodomjeri koji bi mjerili potrošnju u svakom stanu.
Pilot projekt na Jarunu pokazao uštede od 40 posto
Vodomjer i njihova ugradnja bi se mogli financirati tako da Holding podigne kredit, a rate isplaćuju građani kroz mjesečnu ratu koja bi bila dodana na račun.
– No kada bi se ugradili vodomjeri računi bi bili manji pa bi se veliki dio rate pokrio iz uštede – kazala je Blažević.
Pozvala se na rezultate pilot takvog projekta koji je 2007. napravljen na Jarunu kada su se računu građanima smanjili za 40 posto nakon što su ugrađeni vodomjeri u svaki stan.
Jozo Radoš, podpredsjednik HNS-a, kazao je kako je opskrba vodom jedan od važnijih problema. Istaknuo je kako kompleksnost izvođenja ovog projekta Holding ne smije iskoristiti kao izgovor za nerealizaciju.
– Neki gradovi su počeli provoditi ovakve projekte. Kao primjer možemo uzeti Split koji je prije nekoliko godina počeo ugrađivati zasebne vodomjere u stambene zgrade, što pokazuje da se to može realizirati ako se to želi – kazao je Radoš.
Radoš: Ne ulaže se dovoljno u održavanje mreže
On je istaknuo da cijela vodvodna mreža u Gradu je u lošem stanju te da prema službenim podacima ViO u transportu se gubi 44 posto vode. Mreža se trebala sanirati novcem obveznica koje su prodane u Londonu, no do toga još uvijek nije došlo.
– Posljednjih godina najviše se ulagalo u periferiju gdje su se samo spajali novi korisnici na vodovodnu mrežu. To se financiralo iz komunalnog doprinosa. No nije se ulagalo u održavanje magistralnih vodovoda koji su preopterećeni te dolazi do kvarova – kazao je Radoš.
