HNS: Novi zakoni pogoduju privatnim učilištima

Autor: 10/28/2010 14:22

– Zakoni se donose bez konzultacija s akademskom zajednicom. Njihovim provođenjem ugrozila bi se autonomija sveučilišta i sustav visokog obrazovanja – kazao je na konferenciji za novinare Borislav Grgin, iz HNS-a: i dodao:

-.-unizg.hr-.-Na zagrebačkom sveučilištu oštro su reagirali na prijedlog novih zakona– Prijedlozi su na internetskim stranicama ministarstva objavljeni 12. listopada uvečer, a javne rasprave se zaključuju 1. studenog što je premalo.

Važni djelovi akademskog života se ne spominju

On je dodao da tri zakona (o znanosti, obrazovanju i visokom školstvu op.a.)  su loše i nemušto pisani te da se u njima ne spominju važni dijelovi kao što su na primjer fakultetske knjižnice, studentski centri, a studentski zbor se tek malo spominje.

No največi prigovor se odnosi na politizaciju sveučilišta preko upravnih vijeća. Naime, četiri od devet članova tog tijela imenuje Vlada. Rektora sveučilišta bi upravno vijeće biralo dvotrećinskom većinom zbog čega on mora imati političku podršku.

– Novim zakonom bi se priamidalno uredila hijerarhija sveučilišta koje bi na taj način više izgledalo na neku vojnu organizaciju – kazao je Grgin te upozorio da ova sistematizacija destimuliratio malde kadrove koji će zato pobjeći sa sveučilišta.

– Ukidaju se minimalni kriteriji za izbor u zvanje sveučilišnog profesora. Pa će tako biti moguće uz potezanje nekih veza u ministarstvu steći tu titulu nakon tri stručna rada, dok će netko drugi napisati nekoliko knjiga i stotine radova zavuijek ostati docent – upozorio je Grgin.

Podsjetio je da je poglavlje o visokom školstvu u predpristupnim pregovrima s EU-om bilo prvo zatvoreno.

-.-Vlada-.-Ministar Radovan Fuchs, znanosti obrazovanja i športa To nam govori da je tadašnji zakon bio dobar jer je sve brzo bilo riješeno – kazao je Grgin i zaključio:

– Ovi zakoni se rade kao da priprememo za izlazak iz EU-a, a ne za pristupanje.

Na pitanje novinara kako komentira izajve iz ministarstva da će se ukidanjem školarina i uvođenja upisnina visoko obrazovanje učiniti dostupnijim. Naime, upisnine neće moći biti veće od 60 posto prosječne plaće u Hrvatskoj što je manje većine školarina na zagrebačkom sveučilištu.

Grgin: Upisine će se naplaćivati i najboljim studentima

Grgin je kazao kako te tvrdnje ne stoje jer će upisnine biti obavezne te će se naplaćivati svake godine čime će se u neravnopravan položaj staviti vrhunske i loše studente jer će svi morati plaćati upisninu.

Andrea Zlatar, podpredsjednica zagrebačkog HNS-a, upitala je koji je cilj izmjene zakona jer se u službenom prijedlogu to nigdje ne navodi.

– Ono što je jasno da se pogoduje privatnim veleučilištima budući da se izjedančava status takvih obrazovnih institucija i sveučilišta – kazala je Zlatar.

Dodala je da bi se novim zakonima umanjio utjecaj studenata na odlučivanje na sveučilištu što nije u duhu akademske zajednice.