Hitlera kakvog poznajemo ‘dizajnirao’ je Židov

Autor: Maja Gujinović 5/5/2010 8:57

Jedini neuspjeh Adolfa Hitlera bio je pad na prijemnom ispitu za Umjetničku akademiju u Beču. Kada ga je poslije srela Gospođa Smrt, koja je prepoznala njegov izuzetan talent i ostavila ga na životu, sve što je Hitler nakon toga napravio, napravio je ‘s uspjehom’.

Groteskan i crnohumoran, kao i sama predstava, opis je ovo priče slavnog mađarskog dramatičara, židovskog podrijetla, Georgea Taborija, koja će se večeras izvesti na sceni Zagrebačkog kazališta lutaka, ali ovaj put samo za odrasle.

Naoružan crnim humorom s Hitlerom i nacistima Tabori se često obračunavao u svojim djelima, a sad mu se pridružuje i Zlatko Bourek, kao redatelj predstave u ZKL-u, i naravno autor figura, i sam Židov.

Bourek : ‘I mi Židovi smo đubrad, iako nas manje ima’

– Ni Tabori, ni ja ne ljigavimo kada se govori o Židovima, već kažemo ‘i mi Židovi smo đubrad samo što nas manje ima’. Iako je dugo živio u Americi pripadnik je njemačke, europske škole kao i ja te slično tretiramo teme oko sebe – objasnio je Bourek, akademski kipar, redatelj, scenograf, kostimograf, tvorac brojnih crtanih i igranih filmova, nevjerovatno bogatog životopisa koji ovom predstavom slavi 80 godina.

 ‘Jedini uspjeh Adolfa H.’ predstava je tipičnog Bourekovog stila, grotesknih likova, koje radije naziva figurama, a ne lutkama, a koje glumci oživljavaju rukama i nogama vozeći se ‘guzovozima’ po sceni.

– Upravo se u kazalištu figura trebaju pojavljivati ovakvi likovi pomaknute fizionomije i karaktera, poput Hitlera, Goebblesa i Smrti koji su u predstavi – dodao je Bourek.

Na figuri Hitlera Bourek nije morao puno raditi, pojasnio je, upravo zbog toga što je on već u glavama ljudi prava karikatura, morbidna ličnost i spada u njegov prepoznatljiv impresionistički način slikanja, crtanja i grafike.

U nekim istraživanjima dokazalo se kako je Hitler židovskih korijena

– Najzanimljivije je što je Hitlera u priči dizajnirao Židov. Naime, lik Herzla, koji se ne zove slučajno kao osnivač cionizma, upoznaje mladog slikara Adolfa Hitlera koji se pokušava upisati na Umjetničku akademiju.

On savjetuje bradatog i zaraslog Adolfa da se ošiša i obrije jer dolazi na prijemni među snobove. I tako mu pomogne da se pretvori u Hilera kakvog poznajemo – prepričava akademik.

Začuđujuće da su svi podaci o Hitleru korišteni u originalnoj Taborijevom tekstu ‘Mein Kampf’ zapravo izvučeni iz njegove biografije. Dok je, kako je objasnio Bourek, po nekim istraživanjima i sam Hitler imao daleke židovske korijene.

Ovom će se groteskom za odrasle i seniore otvoriti večernja ZKL-a, koja će otvoriti mogućnost glumcima da se, kako je objasnio glumac Đuro Roić, obraćaju i sebi ravnima nakon što se zasite igranja uloga samo za djecu. Ujedno dio je to i dio židovske kulturne manifestacije `Bejahad´ kojom se nastoji ojačati židovski kulturni identitet na ovome prostoru.