Autor:: A.Z. 8/25/2011 11:44
U Klovićevim dvorima 6. rujna otvara se velika izložba ‘Strast i bunt’ na kojoj će biti izloženo preko tri stotine radova posvećenih hrvatskom ekspresionizmu. Pored autora Zvonke Makovića i kustosice Ive Sudec, na izložbi je surađivalo još desetak uglednih stručnjaka za slikarstvo kiparstvo, književnost, arhitekturu, ples, kazalište, film i grafički dizajn. Prema riječima profesora Makovića, ekspresionizam je za hrvatsku kulturnu povijest od iznimne važnosti.
– Ekspresionizmom su se u hrvatskoj kulturnoj sredini po prvi puta jasno artikulirale strategije avangarde i beskompromisno udaljavanje od postojećih praksi. Nadalje, ekspresionizam je ulazio u sva umjetnička područja i ubrzo nakon što je prihvaćen, postao modom na što su osobito kritički reagirali istinski protagonisti pokreta – kazao nam je Maković.
Kao i drugdje, tako su i u Hrvatskoj časopisi odigrali presudnu ulogu u konstituiranju načela na kojima se formirao ekspresionizam. Prvi hrvatski časopis u kojemu se mogu prepoznati naznake ekspresionizma bio je ‘Krik’ što ga je 1913. pokrenuo Tito Strozzi. U Hrvatskoj bi se vremenske granice unutar kojih se otkrivaju ekspresionistički impulsi mogle odrediti u rasponu od 1914. do 1928. godine.
Dakako, u književnosti i slikarstvu ekspresionizam se formirao prije nego na drugim područjima, a prije je i sišao sa scene. Ono što je važno istaknuti, a što se i do sada isticalo, to je da su unutar ekspresionističkoga kompleksa u Hrvatskoj ostvaren velika i značajna djela. I to u širem kontekstu. Nikada se, međutim, sve te vrlo raznolike pojave, pa i dosezi, nisu odmjeravali kao dio jedinstvenoga segmenta nacionalne baštine. Ovom izložbom to se čini po prvi puta. Ekspresionizam se u hrvatskoj kulturi javlja početkom rata, a punu afirmaciju postiže u ranim poratnim godinama. U tome kratkom razdoblju Hrvatska je doživjela radikalne promjene i u političkome aspektu. Te se činjenice svakako moraju imati u vidu pri svakom ozbiljnijem prosuđivanju.
– Namjera je ove izložbe da u svim segmentima pokaže kako se unutar tih burnih političkih prilika artikulirala hrvatska kulturna povijest prihvaćajući jedan, u europskim razmjerima, relevantan predložak, a to je ekspresionizam – rekao je Zvonko Maković.
