– Prema podacima Ujedinjenih naroda danas 55% svjetskog stanovništva živi u gradovima, a prema projekcijama taj udio će porasti na čak 68% do 2050. godine. Zadržavanje sadašnjih i stvaranje novih zelenih površina nameću se kao imperativ jer doprinose prilagodbi na klimatske promjene kao i njihovom ublažavanju, povećavaju bioraznolikost, poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju razinu buke i općenito unapređuju kvalitetu života u gradu. Posebno je to došlo do izražaja u aktualnom vremenu pandemije kada su zatvorena brojna uobičajena mjesta okupljanja – izjavio je voditelj kampanje #ZazeleniGrad u hrvatskom Greenpeaceu Ivan Gregov.
Ne dođe li do globalnog preokreta u ublažavanju klimatskih promjena, do kraja 21. stojeća
Zagreb i ovaj dio Europe može očekivati porast temperature čak do 4,5 °C. Europska agencija za okoliš Hrvatsku svrstava među zemlje najpogođenije klimatskim promjenama u Europi u odnosu na BDP, uz financijske štete posljednjih godina u približnom iznosu od 300 milijuna eura godišnje. Istraživanje zagrebačkog PMF-a pokazuje da veći stupanj izgrađenosti i urbanizacije donosi i više temperature pa tako primjerice, po mjerenjima DHMZ-a, postaja Grič koja je u centru Zagreba, očitava više temperaturne vrijednosti od postaje Maksimir.
Greenpeace je u Apelu za zeleniji Zagreb zatražio zaštitu postojećih zelenih površina, uvođenje novog zelenila te da u taj proces u što većoj mjeri budu uključeni i građani. Anketni upitnik poslan je kandidatima za mjesto gradonačelnika koji su prema posljednjim anketama prelazili 2% podrške građana. Većina onih koji su se odazvali, odgovorili su da se slažu sa svim zahtjevima.