Autor: Alen Ostojić 12/29/2014 11:01
Šećući ulicama Zagreba, uočavam ‘probleme’ koji me iritiraju. Jedan je prevladavajući i traje više desetljeća. Riječ je o vandalskim grafitima na pročeljima zgrada, komunalnih objekata, uređaja i drugih objekata u općoj uporabi. Što napisati o ostacima na desetke tisuća žvakaćih guma zalijepljenih na površinama ulica i trgova, i isto toliko odbačenih opušaka cigareta? Ostavit ću to za neku drugu kolumnu.
Dok na pročeljima gledate ‘urbanu umjetnost’ prijeti vam stvarni rizik da doslovno ugazite u pseće fekalije. Pseće fekalije, polako ali sigurno postaju sve veći problem grada. Začudilo me je kada sam uočio da Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2015. Godini sadrži podatak da je od 2009. godine u operativni plan rada uključeno i postavljanje, pražnjenje i održavanje košarica te zbrinjavanje psećih fekalija. U gradu sada imamo postavljeno 239 košarica. Istovremeno , program predviđa pad proračunskih sredstava za skupljanje i zbrinjavanje psećih fekalija za čak 75 posto. Sa 600.000,00 kuna u 2014. godini na 150.000,00 kuna u 2015. godini.
Upravo o tim činjenicama u raspravi o navedenom prijedlogu na 22. sjednici Gradske skupštine skrenuo sam pozornost odgovornima iz gradske uprave, kazavši da bi u 2015. mogli imati problema sa održavanjem čistoće na zagrebačkim ulicama naspram psećih fekalija. Naveo sam podatak da broj pasa u Zagrebu od 2009. godine konstantno raste. U prosjeku, povećava se za 2.000 pasa na godišnjoj razini. U 2011. godini Zagrepčani su bili vlasnici 40.500 pasa, u 2012. godini nešto više od 42.000 pasa, u 2013. 44.523 psa, dok su zaključno s 18. prosinca 2014. godine bili vlasnici 46.469 pasa. Ako uzmemo da jedan pas u prosjeku napravi 10 dkg fekalija dnevno, to znači da je ukupan otpad koji svi psi u Zagrebu učine oko 5 tona dnevno. Već ovi podaci sasvim sigurno nisu proporcionalni broju postavljenih košarica za skupljanje psećih fekalija (jedna košarica na 194 psa) i predviđenim sredstvima programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba za 2015. godinu.
Želim jasno kazati da u slučaju psećih fekalija na zagrebačkim ulicama, ali i parkovima, dječjim igralištima i drugim mjestima, imamo problem s neodgovornim vlasnicima pasa. Svaki vlasnik kućnog ljubimca treba biti odgovoran za njega, a to znači i očistiti fekalije svog psa. Nažalost, jedan manji dio vlasnika tu odgovornost ignorira. Na taj način naše javne površine čine nečistim, smrdljivim i moguće zaraznima.
Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, u članku 22. govori da će se novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 1.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba ako ne nosi pribor za čišćenje fekalija i ne očisti površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti. U praksi zbog neodgovarajućih ovlasti komunalnih redara ali i sudske prakse, ova odredba nema učinkovito djelovanje.
Neovisno o represivnom aparatu Gradske uprave, odnosno neefikasnom komunalnom redarstvu i možda nedovoljno dobrom nacionalnom zakonodavstvu, mislim da gradska uprava može napraviti razne stvari kojima bi poticala vlasnike kućnih ljubimaca da propisno zbrinu njihov otpad. Gradska uprava trebala bi donijeti provediv Kodeks ponašanja odgovornog vlasnika psa, Program upravljanja psećim otpadom, usuglašen sa vlasnicima pasa i institucijama civilnog društva koja brinu o pravima životinja.
Kako nam je zajednički cilj razvoj Zagreba kao grada 21. stoljeća, mišljenja sam da bi Gradska uprava trebala prestati koristiti zastarjele košarice za prikupljanje psećih fekalija. Umjesto njih, predlažem instalaciju posebno dizajniranih košarica koje su u funkciji učinkovitog upravljanja otpadom. Riječ je o tzv. pametnim košaricama koje su preko GPRS tehnologije umrežene u jedinstvenu gradsku platformu. Vlasnik psa se pri Gradskom uredu nadležnom za veterinarstvo, registrira i dobiva pametnu karticu. S tom karticom otvara košaricu, uzima biorazgradivu vrećicu s kojom pokupi fekalije i ubacuje je u košaricu. Istovremeno svako korištenje se registrira i vlasniku psa se na njegovu karticu dodjeljuju bodovi. Na kraju godine, bodovi se zamjenjuju za odgovarajuće pogodnosti koje dodjeljuje grad: besplatni veterinarski pregledi, cijepljenje, liječenje psa, hrana za pse i dr.
Na košaricama bi Zagrebački holding mogao prodavati prostor za oglašavanje industriji vezanoj uz pse, poput veterinarskih ambulanti, pet trgovina, pseće hrane i slično. Drugim riječima, navedeni projekt mogao bi se realizirati putem javno-privatnog partnerstva, tako da građani Zagreba ne bi trebali izdvojiti niti kunu iz svog džepa.
Zato, zajedno potaknimo promjenu ponašanja neodgovornih vlasnika pasa kako bi Zagreb učinili čišćim i ugodnijim mjestom za život.
