Autor: 7/7/2012 9:43
Iako mnogi misle kako se voće i povrće mogu uzgajati samo na selu, inicijativa Parkticipacija zalaže se za urbano vrtlarstvo, uzgoj hrane u gradu te uspostavu zajedničkih gradskih vrtova u Zagrebu. Iako urbani vrtovi već postoje u nekim gradovima u Hrvatskoj, prema riječima članova Parkticipacije, nakon dopisa koje su poslali vijećima gradskih četvrti, mjesnim odborima, gradskim uredima, gradonačelniku i Gradskoj skupštini, zasad su samo dobili odgovor gradskog ureda za prostorno uređenje da od zagrabačkih urbanih vrtova neće biti ništa dok se ne ucrtaju u prostorne planove, a to neće biti tako skoro. Ipak, neke gradske četvrti su zainteresirane za ovu ideju.
– Konkretno primjera koji sad funkcioniraju nema, možemo navesti da smatramo da bi jedna od idealnih lokacija bila park Lakun u istočnom dijelu novog Zagreba. Novi Zagreb je vrlo zanimljiv zbog plave potkove ima jako puno potencija da se jestive biljke integriraju u sam park – rekao nam je Sven Janovski iz Parkticipacije.
U Zagrebu zasad postoji nekoliko divljih vrtova, koji pokazuju da postoje ljudi koji bi voljeli saditi svoje povrće. S druge strane postoji dosta zapuštenih javnih površina na kojima bi mogli nastati zajednički vrtovi.
Već i prije uspostavljanja Parkticipacije, neki od inicijatora su u sklopu projekta urbane permakulture u dvorištu zasadili mali vertikalni vrt, a kako kažu, ljudi nakon što ga vide požele posaditi svoj vrt.
– Ovo je jedan rezultat koji pokazuje da svako povrće može rasti i vertikalno na vrlo maloj površini, imamo i sistem automatskog napajanja koji funkcionira tako-tako, treba će ga dorađivati, nali postigli smo rezultat koji smo htjeli, sad nam povrće ide u sjeme, pa možemo reći i da je projekt kućnog sjemenarstva s domaćim vrstama, to sjeme ćemo podijeliti – istaknula je Gordana Dragičević iz Parkticipacije.
Kao što to obično bude, ono što je kod nas novitet, u svijetu postoji dugo vremena.
– Ljudi obično misle da hrana mora dolaziti sa sela, ali postoji jako puno primjera u svijetu, ali postoji jako puno primjera gdje ljudi uzgajaju hranu u gradu i takvi gradovi su najodrživiji, jer se ne ovise o transportu i fosilnim gorivima, te se ne ovisi o nekom drugom gdje će nam tri posrednika preprodavati hranu koja nije svježa ni raznolika u supermarketima. Havana uzgaja više od 80 posto, prema nekim podacima 90 posto svoje hrane, a to je jedan velegrad. Ako može Kuba, možemo i mi – istaknula je Dragičević, dok Janovski dodaje:
– U Seattleu su polaznici tečaja permakulture u suradnji s gradom i uz potporu javnosti osmislili jestivu park šumu koja služi za sve građane otvoreno da se može posaditi hrana i da se može konzumirati na javnoj razini.
Podršku Parkticipaciju pružili su Ured za permakulturu, Prostor za vrt, Udruga za promicanje inkluzije podružnica Zagreb i Jedan posto za Grad te Zelena akcija, a kako kažu, važnost zajedničkih vrtova još je veće u vrijeme ekonomske krize.
– U vrijeme kada je novčana kriza kada hrana poskupljuje dati svakoj osobi mogućnost da si svoje potrebe za hranom podmiri je užasno bitno i spominje se u UN-ovoj povelji o ljudskim pravima, svaki čovjek ima pravo na pristup zdravoj hrani, ima pravo sam uzgajati zdravu hranu – zaključio je Janovski.