24. siječnja obilježio se Međunarodni dan obrazovanja, a Ambidekster klub i GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav održali su javnu raspravu “Glas učenika za kvalitetnije građansko obrazovanje” i dijalog mladih s donositeljima odluka u prostorijama Tribine Grada Zagreba.
U raspravi su sudjelovali obrazovni stručnjaci Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, mlade i sport, Tomislav Reškovac, predsjednik Povjerenstva za uvođenje ZAG-a, te Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
“Razgovarali smo o tome koji sve modeli građanskog odgoja i obrazovanja postoje u našem sustavu. Što je dobro, a što bi trebao unaprjeđivati te što o modelima kažu učenici koji sami pohađaju te programe…Teško je osigurati da nastava GOO stvarno bude ujednačena u različitim školama i da budemo sigurni da učenici razvijaju svoju građansku kompetenciju”, rekla je Martina Horvat, stručna suradnica u Ambidekster klubu.
U prvom dijelu javne rasprave na javnom panelu Građanski odgoj i obrazovanje od nacionalne do gradske razine analizirala se aktualna provedba građanskog odgoja i obrazovanja u Gradu Zagrebu, ali i Hrvatskoj te rezultati istraživanja o provedbi građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme. Preko 30 članica GOOD inicijative učinilo je dostupnima svoje publikacije za slobodno preuzimanje učiteljicama i učiteljima.
GRAD ZAGREB – ŠIZ i ZAG
“U Gradu Zagrebu građanski odgoj i obrazovanje kao pilot-projekt pohađa 1500 učenika, njih oko dva posto, s oko 100 nastavnika i oko 65 škola. Građanski odgoj i obrazovanje proširit će se sljedeće godine i na druge škole”, naveo je Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade.
Međupredmetnu temu građanskog odgoja i obrazovanja bi trebali pratiti svi predmeti jer je to obveza na nacionalnoj razini, međutim pitanje je kako se to u stvarnosti provodi i kako nastavnici pristupaju provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO). U školama Grada Zagreba trenutno se provode dva modela građanskog odgoja i obrazovanja: ŠIZ – Škola i zajednica i ZAG – Zajednica aktivnih građana. ŠIZ je namijenjen isključivo srednjim školama kao fakultativni predmet. ŠIZ je fokusiran na aktivno promišljanje, demokraciju, sudjelovanje učenika u radu svoje škole, kao i lokalne zajednice, a to je ono što je potrebno ovom društvu
“ZAG se provodi kao izvannastavna aktivnost i namijenjen je i srednjim i osnovnim školama, ali prvenstveno osnovnim školama. Trenutno unutar ZAG-a u prvoj godini koja je u pilot fazi imamo 28 škola, 25 osnovnih i 3 srednje. Imamo 42 nastavnice i nastavnika, i nešto malo manje od 700 učenica i učenika. Prije početka provedbe pokazao se veliki interes. Javilo se više škola nego što smo imali kapaciteta. Ja sam uvjeren da ćemo u periodu od iduće dvije godine imati program u daleko većem broju zagrebačkih škola”, poručio je Tomislav Reškovac, predsjednik Povjerenstva za izvannastavnu aktivnost „Građanski odgoj i obrazovanje“ u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba.
U svibnju će biti gotova evaluacija programa ZAG-a na temelju koje će se napraviti nužne promjene i u prijedlogu kurikuluma i u načinu organizacije. Od jeseni program će biti dostupan svim školama u kojima postoji interes za ZAG-om.
“Jedan velik broj učenika se htio pozabaviti s problemima koji imaju veze s održivošću i odnosom prema okolišu. U jednoj školi postoji modul gdje analiziraju nazive ulica u svom kvartu i onda gledaju u kojoj mjeri su zastupljene žene. Teme u najvećoj mjeri ovise o interesu učenika. Ishodi učenja uključuju kompetencije koje su potrebne za građanstvo. To je cilj cijele priče; demokracija bez aktivnog građanstva je okvir bez sadržaja. Ono što je cilj jednog i drugog programa je pomoći djeci i mladim ljudima da stasaju u odgovorne građane u demokratskoj zajednici”, dodao je Reškovac.
POLITIČKA PISMENOST MLADIH U HRVATSKOJ I MEĐUPREDMETNA PROVEDBA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu istražio je kako izgleda međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja. Primijetili su kod učenika da su jako skloni sadržajima GOO, da to jača njihov interes za lokalne probleme i povezivanje s lokalnom zajednicom te pridonosi prepoznatljivosti škole u lokalnoj zajednici. Učenici kroz GOO surađuju s različitim udrugama i s lokalnim vlastima.
“To je istraživanje manjeg opsega, kvalitativno istraživanje, fokus grupe s nastavnicima koji međupredmetno provedbe građanski odgoj i obrazovanje u 48 hrvatskih gradova. Svi oni su i prije uvođenja provodili međupredmetni građanski odgoj i obrazovanje. Ono što oni primjećuju da imaju jako puno ishoda koje moraju ostvariti pa se ta međupredmetnost malo zaostaje. Oni smatraju da je međupredmetnost dobra, no da bi trebala biti nadopuna predmetu građanskog odgoja i obrazovanja”, naveo je Nikola Baketa znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja Zagreb.
“Treba istaknuti da je naš uzorak bio pristran. Radi se o nastavnicama i nastavnicima koji su prilično zainteresirani za građanski odgoj i obrazovanje te ga žele provoditi. Međutim oni ističu problematičnost koja postoji s druge strane. Postoji drugi dio nastavnika koji su nemotivirani. Tako da taj individualni pristup rezultira time da ne dobivaju svi učenici na jednak način te sadržaje tijekom svog obrazovanja. Nastavnicima nedostaje kvalitetne edukacija za provedbu građanskog odgoja. Svi oni imaju svoju inicijalno nastavničko obrazovanje za svoje predmete, a ne nužno za provedbu međupredmetnih tema GOO, što zapravo treba nadopuniti kroz usavršavanje.” , dodao je Baketa.
Svakih par godina Institut za društvena istraživanja u Zagrebu radi istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola. “Učenici trogodišnjih strukovnih škola pokazuju najnižu razinu političkog znanja. Informiranost i vrijednosti su im najmanje u skladu s temeljnim vrijednostima demokratskog društva. Traju rasprave o tome da se mijenja kurikulum trogodišnjih škola što podrazumijeva ukidanje politike i gospodarstva kroz koji se provodi međupredmetna tema građanskog odgoja i obrazovanja, sužavanje povijesti i geografije. Djeluje kao da učenike trogodišnjih strukovnih škola pripremamo isključivo za tržište rada, a ne priprema ih da postanu punopravni građani Republike Hrvatske. Tih sadržaja ne dobivaju, a sad će ih još manje dobivati ako se ovakva reforma provede. U europskim državama međupredmetnost građanskog odgoja i obrazovanja samo je jedan vid provedbe GOO i u rijetkim državama je to jedini način provedbe”, objasnio je Baketa.
