Autor: Mateja Vukmirović 8/2/2014 13:38
Građani su spremni za razvrstavanje otpada, no neki smatraju da nemaju adekvatne spremnike i kante ili su im iste postavljene predaleko. Prema zakonu o održivom gospodarenju otpadom svi gradovi i općine moraju stanovnicima omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada: papir, staklo, metal, plastiku, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Odvojeno prikupljanje dužni su osigurati kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i odvojeno sakupljanje na kućnom pragu. Zagrepčanima se donesen zakon sviđa ali ipak postoje problemi koji ih muče.
– Sviđa mi se odluka i počeli smo prije mjesec dana odvajati otpad. Problem je što kod nas u Vrapču nema kontejnera i moramo nositi plastiku u centar. Zeleno stavljamo u posebnu vreću. Nema sto posto razvrstavanja ali na pola smo puta rekla je starija sugrađanka. Sa zakonom je zadovoljna i gospođa Marija koja tvrdi da je to trebalo i ranije uvesti.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je u 293 grada i općine projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Do sada se javilo 90 gradova i općina sa 102 projekta reciklažnih dvorišta, a oni koji se ogluše na zakon snositi će sankcije. Građani su pozvani da za sada koriste one spremnike koje imaju na raspolaganju.
– Izgradnjom reciklažnih dvorišta koja su planirana, građanima će biti puno bliže odlagati otpad. Uvijek se negdje mora malo dalje staviti, no istovremeno će građani imati spremnike na javnim površinama. Za sada koristit one spremnike koji su vam na raspolaganju, sve je stvar dobre volje – poručila je načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove programe i informacijski sustav Sanja Radović.
Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u Hrvatskoj, te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom.