Grad Zagreb troši više od jedne trećine proračuna za različite socijalne mjere

Stopa rizika od siromaštva u posljednjih se nekoliko godina u Zagrebu smanjila pa je u 2020. iznosila 18,5%, u 2021. godini 11,6%, a u 2022. godini 9,5%.

FOTO: www.pixabay.com

Pandemija, potres, inflacija, sve to posljednjih godina prouzročilo je materijalno siromaštvo naših građana. U pučkim kuhinjama hrani se sve veći broj ljudi, svakodnevno svjedočimo bijedi onih najugroženijih i najosjetljivijih članova našeg društva.

– Vjerujem da dobro radimo socijalnu politiku i politiku borbe protiv siromaštva u gradu Zagrebu. Prema statističkim podacima vide se pomaci na bolje. Stopa rizika od siromaštva se smanjuje te je 2020. ta stopa iznosila 18,5 posto, u 2021. pala je na 11,6 posto, a u prošloj 2022. godini pala je na 9,5 posto. Nažalost, siromaštvu su više izloženi naši stariji sugrađani – rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Konferencija ima za cilj ne samo osvijestiti javnost o problemu siromaštva kao rastućem problemu koji je prisutan u svakom društvu, već se želi potaknuti razmjena znanja o praćenju siromaštva modelima
prevencije i suzbijanja siromaštva u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj kao i progovoriti o učincima mjera i aktivnosti koje su usmjerene građanima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

– Negdje 18 posto Hrvata u riziku je od siromaštva. A to znači da imaju prihode koji su za jednočlano kućanstvo manji od 400 eura, a za obitelj s dvoje djece iznose nešto manje od 700 eura. Prema brojevima smo u gornjem dijelu zemalja članica EU i pokušali smo zadnjih nekoliko godina provesti niz reformi koje jesu ublažile siromaštvo, ali nisu ga do kraja riješile – izjavio je Nedjeljko Marković, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.

– Imamo stalne pozive mladih obitelji koji i dalje govore o iseljavanju jer ne mogu kupiti, niti unajmiti stan. Ono što se događa zadnjih godina je to što mlade obitelji koje rade za prosječne plaće govore kako ne mogu podmiriti te troškove stanovanja, a dodatna inflacija povećala je troškove režija i hrane – kazao je Marković.

Grad Zagreb troši više od jedne trećine svoga proračuna za različite socijalne mjere i time daje dobar primjer ostalim gradovima što im je činiti ako žele zadržati svoje stanovništvo.

Tijekom 2022. godine Grad Zagreb je uveo pet mjera usmjerenih ka najranjivijim sugrađanima:

• Novčana naknada za korisnike nacionalne naknade za starije osobe
• Naknada za troškove stanovanja za korisnike prava na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
• Naknada za korisnike doplatka za djecu
• Pravednije ostvarivanje prava za osobe s invaliditetom – ujednačavanje iznosa korisnika doplatka za pomoć i njegu i korisnika osobne invalidnine
• Pravo na prehranu u pučkoj kuhinji korisnicima novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

U 2023. godini uvedeno je šest mjera za suzbijanje siromaštva:

• proširen je obuhvat korisnika prava na novčanu naknadu umirovljenicima
• uvećane su novčane naknade djeci korisnicima doplatka za pomoć i njegu
• uvećane su novčane naknade korisnicima osobne invalidnine
• proširen je obuhvat korisnika prava na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a umirovljenicima
• uvedena je besplatna mjesečna pokazna karta ZET-a žrtava nasilja u obitelji
• u svrhu suzbijanja energetskog siromaštva uvedeno je i novo pravo na energetski paket za korisnike naknade za troškove stanovanja.

Ovim novim mjerama koje su uvedene kroz Odluku o socijalnoj skrbi, u 2022. i 2023. obuhvaćeno je oko 20.000 novih korisnika, a u Proračunu za 2023. za socijalna prava i usluge osigurano je oko 20.000.000,00 eura.