Autor: Ana Stilinović 11/11/2016 14:59
U gradskom vlasništvu nalaze se zapušteni prostori koji bi se po priječima ove gradske zastupnice mogli uspješno oživjeti pripremom urbane regeneracije, koja uvažava javni interes, ekonomsku isplativost i okolišnu održivost. Svoja mišljenja iznijeli su i poznati zagrebački urbanisti, arhitekti te povjesničari umjetnosti, dakle sve struke koje su bitne da bi prostori poput Zagrepčanke, Gredelja ili bloka Badel mogli prodisati i oživjeti.
– Danas u Zagrebu postoji veći broj takvih zapuštenih prostora. To su prostori i kulturne i indusrijske baštine koji u ovom trenutku za grad i građane predstavljaju isključivo trošak međutim njihovom pamtnom pripremom i razvojem gradskih projekata oni bi mogli prodisati i postati integrirani u život a isto tako i prostori na kojma se stvara prosperitet i boljitak za grad – izjavila je gradska zastupnica Sandra Švaljek.
Na raspravi su se mogli čuti različiti primjeri premanjene bivših industrijskih, vojnih i lučkih kompleksa diljem Europe, koji tim gradovima donose gospodarsku korist, za razliku od ovih zagrebačkih koji trenutačno predstavljaju trošak.
– Oni su gubitak, samim time što je Zagrepčanu i Gredelj grad kupio od Zg holdinga, a prije toga holding od grada itd. Radi se o visokim iznosima koje građani plaćaju, osim toga stvaraju se i oportunitetni troškovi jer se ne koriste za ništa, za nikakve aktivnosti koje bi se tu mogle dogoditi.Promjene ne možemo očekivati preko noći, ali svakako na vrijeme treba planirati i pametno iskoristiti ove građevine u projekte koji će biti na korist kako građanima tako i gradu – dodala je Švaljek.
