Autor: Petra Lončar
Grad Zagreb, kao i mnogi drugi gradovi Jugoistočne Europe, svjedoci su nestajanja industrije iz područja grada. Devedesetih godina, 100.000 ljudi radilo je u prerađivačkoj industriji, dok danas, 25 godina kasnije, radi upola manje.
– Ako pogledamo gradove bivše Jugoslavije vidimo kako 20 posto stanovništva živi u glavnim gradovima, a čine 50 posto nacionalnog dohotka. Stručne službe gradova mogu razmjenjivati razna iskustva, a tu se vidi veliki potencijal za privatan i javni sektor u cijeloj regiji – ističe Tomislav Gavezzi, organizator konferencije Municipal Investment & Development Arena koju je otvorila Sandra Švaljek.
Muzej suvremene umjetnosti ugostio je predstavnike Jugoistočnih europskih glavnih gradova Sofije, Helsinkija, Budimpešte te Zagreba kako bi razmijenili iskustva i stajališta o razvoju i investicijama.
– Cilj konferencije je upoznati se s aktualnim izazovima i trendovima europskih gradova, te da kao manji razvojni grad naučimo od najboljih. Također, potrebna je suradnja i razmjena iskustva između gradova koji se nalaze u istoj ili sličnoj poziciji – izjavila je Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba.
Seljenje industrije u rubne dijelove grada poskupljuje provođenje infrastrukture, pa se zato planira industriju vratiti u središte Zagreba.
– Nekadašnji industrijski pojasevi u središtu grada i na periferiji su ispražnjeni. To je stvorilo industrijske i društvene komplekse kojima se dugo nismo bavili. Razvoj grada selio se na rubna područja gdje je bilo jednostavnije potaknuti razvoj, a industrijski kompleksi u gradu Zagrebu ostali su napušteni – ističe Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba, koja planira brojne projekte urbane revitalizacije, energetske obnove sportskih objekata, kao i obnovu pročelja zgrada u samom centru Zagreba što građani, ali i turisti ističu kao najveći nedostatak atraktivnosti hrvatske metropole.
