Autor:: Pero Kovačević 8/26/2010 12:40
Grad Zagreb je pred kolapsom i bankrotom, proračunski manjak je sve veći, zaduženja rastu pa se postavlja osnovano pitanje: ”radi li gradska vlast to namjerno ili zbog neznanja i nesposobnosti?” U svakom slučaju ceh plaćaju i plaćat će građani Zagreba, a ceh iz dana u dan postaje sve veći.
Posebna je priča kako Grad Zagreb upravlja odnosno ne upravlja svojom vrijednom imovinom. Naime, vrijedna gradska imovina bi trebala biti sredstvo za punjenje proračuna, a postala je sredstvo za pražnjenje proračuna. Pitate se kako je to moguće?
Prema evidenciji na dan 31. prosinca 2009. Grad Zagreb je upravljao sa 10239 stanova od kojih je 1184 stanova u najmu od Zagrebačkog holdinga d.o.o. Na dan 31.12.2009. Grad Zagreb je upravljao sa 3.640 poslovnih prostora, garaža i garažnih mjesta od kojih je 3.127 poslovnih prostora, 375 garaža i 138 garažnih mjesta.
Potrebno je naglasiti da se 2138 stanova koristi bez valjane pravne osnove, a 140 takvih stanova je u samom središtu Zagreba.
Praksa je bila da se u te gradske stanove ulazilo na dva načina, doslovno ”nogom na vrata” ili s dobivenim ugovorom. Zajedničko im je jedno – ili nikad nisu imali ugovore ili su im ugovori odavno istekli. Drugim riječima za tih 2138 stanova u vlasništvu Grada Zagreba ne plaća se niti ona povoljnija najamnina, a dijelom ni režijski troškovi poput struje, vode, komunalne naknade, odvoza smeća, grijanja i drugih davanja.
Među nelegalnim korisnicima gradskih stanova su i dalje zvučna i poznata imena, od estradnjaka, novinara, bivških dužnosnika, veleposlanika, glasnogovornika do šefova gradskih podružnica Holdinga.
Na službenim internet stranicama Grada Zagreba, Gradskog ureda za upravljanje imovinom istaknuta su neka od zvučnih imena neplatiša, dijelom poznata od ranije -poput Josipa Radeljaka-Dikana, Filipa Borca, Ćire Grubišića, Slavice Hruškar.
Sam gradonačelnik Bandić je u svom izvještaju Gradskoj skupštini priznao: ”da ti stanovi zbog subjektivnih i objektivnih teškoća pri provođenju ovrha i nemogućnosti raspolaganja istima sukladno Pravilniku o najmu stanova, odnosno Odluci o najmu stanova, u konačnici, samo opterećuju proračunska sredstva”.
Da ovim stanovima upravlja sposobna gradska vlast ili dobar poduzetnik, on bi mjesečno uprihodovao samo od najma najmanje 300 EUR-a po stanu, mjesečno 641 400 EUR-a, odnosno preko 7,6 milijuna EUR-a godišnje.
Grad Zagreb već tri godine planira krenuti u prodaju najmanje 2000 gradskih stanova i zaraditi preko 100 milijuna EUR-a, ali ne može krenuti u prodaju zbog činjenice da je samo 134 stana gruntovno uknjižio kao svoje vlasništvo, isti slučaj je i sa poslovnim prostorima.
Znatan dio eksluzivnih poslovnih prostora u Gradu Zagrebu koriste političke stranke poput DC-a, HND-a, HPS-a, HKDE-u i drugih koje na to nemaju pravo, a neke čak rentaju te poslovne prostore. Manolićev HND ima prostor u Masarykovoj od 114 metara kvadratnih, Hrvatski republikanci na Trgu bana Jelačića imaju prostor od 88 kvadrata, HKDU koji ima dva prostora jedna u Tkalčićevoj od 95 kvadrata, a drugi u Ilici od 129 kvadrata, Merčepov HPS ima u Ozaljskoj prostor od 98 kvadrata. SDP, HNS i HDZ- a korisnici su ogromnih poslovnih prostora.
Nema logičnog i valjanog obrazloženja za ovakav odnos i način upravljanja gradskom imovinom već nerad i nesposobnost.
