Hrvatski povijesni muzej, putem izložbe ”Umjetnost u prkos ratu”, prisjeća se hrvatskih likovnih umjetnika i njihovih djela nastalih tijekom Drugog svjetskog rata. Izložba je organizirana na 80. godišnjicu održavanja III. zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske 1944. godine. Iste godine održan je i Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom. Izložba prikazuje umjetnička djela koja su bila u sastavu tadašnje izložbe održane u okviru Kongresa.
– To je bila izložba likovne umjetnosti i mi smo pokušali napraviti rekonstrukciju same izložbe tako što smo za izvor koristili predmete iz fundusa naših muzejskih zbirki. Tako smo po ovdje prikazanim fotografijama rekonstruirali koja su djela bila na izložbi te uz pomoć brošure, koja je izašla za vrijeme prvog kongresa, i opisa djela koja su bila na izložbi, pokušali rekonstruirati koja su to točno djela od trinaestorice autora predstavljena. Na toj izložbi je bilo više od 270 izložbenih djela, a u našem fundusu nalaze se samo 32 djela. To je jedan mali dio – rekla je Maša Pokupčić, koautorica izložbe.
Izložbena djela plodovi su stvaralaštva hrvatskih umjetnika koji su djelovali u sklopu partizanske skupine za propagandu. Imena svih nisu poznata, ali među onima koja jesu, nalazimo mnoga značajna za hrvatsku umjetnost.
– Primjerice Detonijeva mapa, Radauševa ‘Mi pamtimo’… Radi se samo o onome za što smo sigurne da je bilo tamo’, nastavlja Pokupčić.
– Prikazano je samo devet umjetnika u originalu, ostalo nismo našli. To su Agbaba, Prica, Krupa, Detoni, Radauš, Murtić, Čermak, Čače i Čerić, a preko multimedije smo prikazali i Mraza, Rajkovića i Šimagu djelima koja su nastala u Topuskom 1944. godine. Djela skulptora Vjekoslava Rukljača nažalost nisu sačuvana, no ona se mogu vidjeti na fotografijama. Zanimljivo je da je on tamo došao bez ičega, uzeo glinu iz potoka i izradio skulpture’ – objašnjava Pokupčić.
– Hrvatska povijest obilježena je brojnim potresnim događajima, no koliko god bili teški, ne možemo ih zanemarivati, već povijesne teme i mjesta hrvatske povijesti trebamo promatrati u njihovu povijesnom kontekstu – rekla je u povodu izložbe ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar.
Na izložbi se može pogledati i jedno od najvažnijih djela toga razdoblja – grafičko-pjesnička mapa Ede Murtića i Zlatka Price prema poemi Ivana Gorana Kovačića “Jama”, otisnuta u studenom 1944. u Topuskom, koja je “idejno nastala u ljeto iste godine za vrijeme trajanja Kongresa te nosi svevremensku ratnu poruku”, ističu iz HPM-a.
Zašto je ova izložba važna za hrvatsku kulturu i što njome žele poručiti posjetiteljima, rekla je ravnateljica muzeja.
– Ono što je nama bitno. Baštinimo jedan jedinstven događaj. Djela koja prezentiramo izuzetno su potresna i ona svjedoče o svim strahotama Drugog svjetskog rata. Kao Hrvatski povijesni muzej svim temama pristupamo činjenično i objektivno svrstavajući ih u ispravni povijesni kontekst. Nadamo se da ćemo kao društvo biti dovoljno zreli da i takve teme i događaje, isključivo u pravom povijesnom kontekstu izlaganja i prihvatimo – poručila je ravnateljica.
FOTO: Zagrebancija.comIzložba je otvorena do 4. srpnja u Galeriji Arheološkog muzeja u Ulici Pavla Hatza. Kao što i sam naziv izložbe kaže, djela u njoj nose svevremensku antiratnu poruku i tiču se teme koja je, nažalost, vječno prisutna u svijetu.
