Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje u 2016. godini svjedočili smo brojci od 2.913 požara kojima je na kraškom i priobalnom području opožareno oko 19.800 ha šuma, niskog raslinja, te ostalih kultura. 2017., obzirom na nemile događaje koji su pogodili Dalmaciju, već sada je po tom pitanju opasna konkurencija čitavom razdoblju prošle godine.
– Što se tiče opožarenih površina, iz medija sam saznao da je opožareno negdje oko 5.000 ha što je četvrtina opožarenih površina 2016. godine. Dogodila se eskalacija zbog klimatskih uzroka, a s druge strane zbog nedostatka resursa. Potrebno je vrlo brzo reagirati i ugasiti požar s dovoljnim brojem ljudi i kvalitetnom opremom. Prvo nastaje prizemni požar koji se zbog neuređenih šumskih i poljoprivrednih površina pretvara u visoki požar koji ostavlja dugotrajne posljedice na opožarenom području – rekao je Fran Poštenjak, stručnjak za urbano šumarstvo i arborikulturu.
Posljedice požara u Dalmaciji ne mogu se riješiti preko noći, no ono što se može napraviti jest krenuti u proces pravilnog i pravovremenog pošumljavanja. Neke vrste stabala podložnije su bržem gorenju, no upravo one nakon požara najbolje pripremaju tlo za tzv. klimatogenu vegetaciju, stoga ih se pravilnim planiranjem nakon nekog vremena treba zamijeniti stablima koja su otpornija na požare.
– Treba upozoriti na činjenicu da je alepski bor podložan zapaljenu zbog svojih karakteristika. Sadrži jako puno smole, eteričnih ulja i zbog specifičnog načina rasijavanja češera i sjemenki on pridonosi širenju požara – dodao je Fran Poštenjak.
No, s druge strane koristi alepskog bora su nebrojene.
– Ne smijemo reći da je alepski bor krivac za veliki požar, to nije istina. Kao pionirska vrsta on ima svoju ulogu i služi kako bi sačuvali tlo nakon požara da ne dođe do ispiranja, erozije i drugih katastrofalnih stvari – upozorio je Fran Poštenjak.
Kada se utvrdi težina štete nastale zbog požara, u najboljem slučaju povratak u prvobitno stanje zelenih površina u Dalmaciji možemo očekivati za 50 godina.
