Autor: G.B. 9/15/2011 16:26
Izložba ”Arhitekt Ignjat Fischer” otvorit će se u Muzeju za umjetnost i obrt 15. rujna u 19 sati, a publika će izložbu moći razgledati do 23. listopada.
Arhitekt Ignjat Fischer (Zagreb, 1870. – 1948.) visokom je kvalitetom i inovativnošću svojih brojnih projekata snažno obilježio vrijeme i grad Zagreb, prostor u kojem je živio. Tijekom četiri desetljeća duge arhitektonske karijere Fischer je bio zaposlen na najrazličitijim projektnim zadacima: od bolničkih i tvorničkih kompleksa do hotela i luksuznih vila.
Podaci o broju i raznovrsnosti njegovih projekata ipak dolaze u drugi plan pred činjenicom da je upravo Fischer autor objekata kojima po namjeni i izvedbi pripada atribut prvih ili jedinih takvih ostvarenja u Zagrebu i Hrvatskoj: prve moderne secesijske zgrade u nas (kuća Rado, Strossmayerov trg 7, 1897.), prve zgrade u Zagrebu koja je namjenski projektirana za kinematograf (kino Apollo u Ilici 31, danas kazalište Kerempuh, 1911.), prve zagrebačke privatne poliklinike (Sanatorij, danas Dječja bolnica u Klaićevoj 16, 1908.), prve i jedine zgrade slobodnozidarske lože u Hrvatskoj (Nazorova 24, 1910.), prve moderne robne kuće (Kastner & Öhler, danas Nama, Ilica 4, 1913.), prvih objekata oblikovanih u duhu art decoa (paviljoni Zagrebačkoga zbora, 1922.).
Unatoč iznimno bogatoj arhitektonskoj biografiji i projektima koji su označeni kao važni datumi u povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeća, opus Ignjata Fischera nije do danas sustavno niti u cjelosti obrađen i valoriziran. Izložba u Muzeju za umjetnost i obrt dat će stoga po prvi put iscrpan uvid u život i djelo arhitekta Ignjata Fischera i funkcioniranje njegova ateliera. Ukratko će se predstaviti i arhitektov obiteljski okvir, a posebna će pažnja biti posvećena i Fischerovim klijentima – naručiteljima gradnji, koji su redom bili ugledni članovi društva, gospodarska i intelektualna elita Zagreba i Hrvatske.
Pokazat će se također Fischerov udio u povijesti zagrebačke svakodnevice – rijetko je koji arhitekt uspio kreirati prostore koji su u životu grada ubrzo dobili status kultnih, npr. Gradska kavana ili ilička Nama. U Zagrebu su značajne i Fischerove urbanističke intervencije: postav Meštrovićeva Zdenca života i oblikovanje trga pred Hrvatskim narodnim kazalištem, projekt komunikacije iz Ilice prema Tuškancu i zgrade na početku Dežmanova prolaza, „probijanje“ prolaza Harmica između Jelačićeva trga i ulice Pod zidom. 
Uz izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt bit će objavljena i opsežna monografija arhitekta Ignjata Fischera u suizdavaštvu nakladničke kuće Meandarmedia i Muzeja za umjetnost i obrt. Autorica koncepcije izložbe je dr.sc. Marina Bagarić, viši kustos MUO, a Zagrebački dizajnerski studio Bestias autor je vizualnog identiteta, likovnoga postava izložbe i oblikovanja monografije.
Digitalizaciju arhivske građe obavili su Srećko Budek i Vedran Benović, fotografi MUO, Zoran Svrtan, muzejski savjetnik MUO potpisuje multimediju, kartografiju Omnistada, marketing je organizirala Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ravnatelja MUO, odnose s javnošću Fernando Soprano, PR MUO, edukativni program Malina Zuccon Martić, viši pedagog MUO, tehničku izvedbu organizirala je ing. Katarina Bence, voditeljica tehničke službe MUO, a Robert Brdarić, preparator MUO, izradio je izložbene makete.
Izložba je realizirana potporom Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.
Reproducirani nacrti i fotografije u posjedu su Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu, Državnoga arhiva u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Konzervatorskoga odjela Ministarstva kulture u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja grada Zagreba, Arhiva Tošo Dabac, Muzeja Novi Vinodolski te iz privatnih zbirki u Zagrebu, Bjelovaru i Neubergu.
>>>FOTOGALERIJU FISCHEROVIH RADOVA POGLEDAJTE OVDJE<<<
