Održana je stručna ekološka konferencija za teme vezane uz očuvanje prirode, zaštitu bioraznolikosti, te trenutno stanje i izazove koji predstoje u budućnosti povodom 30 godina europske ekološke mreže Natura 2000.
Ovdje smo se okupili na proslavi 30.godina Ekološke mreže Natura 2000. Ujedno je to komplementarno i sa UN-ovom konferencijom i tri konvencije koje globalne. Jedna od njih je i konvencija o biološkoj raznolikosti. Osim što smo u klimatskoj krizi, u svojevrsnoj smo krizi i u bioraznolikosti – istaknuo je Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ima nekoliko vrsta pritisaka. Uzrok krize bioraznolikosti je čovjek. Klimatske promjene su reaktivno povezane na dva načina: korištenjem zemljišta i neodrživim korištenjem prirodnih resursa pogrijavamo klimatske promejene, a onda klimatske promjene negativno utječu i dalje na bioraznolikost i mijenjaju naš ekosusta – tvrdi Igor Kreitmeyer.
Zaštita bioraznolikosti Hrvatskoj je ostvarena na kopnu, no s druge strane zaštita na obali je deficitarna. Do 2030. godine treba se doći do 30 posto zaštite prostora. Znanstvenici upozoravaju da je to minimum koji omogućava planetu da se regenerira i da opstanemo na njemu.
Na moru smo deficitarni, i Europska unija i Hrvatska. Imamo svega 9,4% zaštite ako računamo i Jabučku kotlinu koja je zaštićena po ribarskom zakonodavstvu. Tu smo na 12%. Ciljevi su jasni – do 2030. moramo doći do 30%. Zašto? Zato što su znanstvenici rekli da je najmanje 30% zaštite prostora omogućava planetu da se regenerira i dozvoli svima nama da opstanemo na njemu. To su i globalni ciljevi, a Europska unija je zadala taj cilj s našom strategijom za bioraznolikost do 2030. i tu smo ambiciozniji i od globalala, jer imamo i 10% stroge zaštite, a to je praktički područje iz kojeg ne izvlačimo prirodne resurse. Mi u Hrvatskoj smo tu dobri i pogotovo naša ambicija i usmjeravanje na more. Vjerujemo, iako će biti zahtjevno naravno, sa sektorom ribarstva, s našim susjedima Talijanima i Slovencima i ostalim državama članicama koje imaju interesa na Jadranu, a mi ćemo biti u tome uporni i uvjereni smo da ćemo zbog benefita u konačnici doživjeti nevjerojatan povratak prirode – napominje Kreitmeyer.
Riyong Kim, voditeljica programa Europske agencija za okoliš istaknula je da problem pada bioraznolikosti treba gledati iz šireg kuta.
Mislim da ovaj problem nije isključivo pitanje prirode i zaštite okoliša, što je bio slučaj posljednjih 20 godina. Moramo ovo početi gledati kao društveni i ekonomski problem. Trebamo početi povezivati točke i raditi prema sustavnoj promijeniti koja će zaustaviti pad bioraznolikosti -kazala je.
Zagađenje zraka jedno je od ključnih uzroka gubitka bioraznolikosti. Do kraja godine cilj je doći do svjetskog dogovora o zaštiti bioraznolikosti, a jedan od ključnih izazova je kako osvijestiti i potaknuti različite sektore da djeluju pozitivno na prirodu.
