Autor: Renata Kos/ www.divineenergypark.org
Stres je sveprisutni problem našeg doba, koji se u zabrinjavajućoj mjeri počinje očitovati u tegobama tijela i uma. I premda svatko od nas različito reagira na različite situacije, užurbanim životnim ritmom suvremeni čovjek teško da se može osloboditi stresnih izazova.
Dugotrajna izloženost stresnim okolnostima može u znatnoj mjeri oslabjeti imunološki sustav, uzrokovati osjećaj iscrpljenosti i kroničnog umora te brojne zdravstvene probleme, od poremećaja endokrinih, probavnih i seksualnih funkcija, srčanih tegoba, do promjena na koži. Uz nepravilnu ishranu, previše kave ili nikotina, te nedovoljan unos vode, u našem se tijelu pod stresom povećano akumuliraju toksini te nam ono nakon nekog vremena daje znakove kako je vrijeme za promjene.
Jedno od mogućih rješenja nudi joga, disciplina čija se starost procjenjuje na oko 4000 godina. Jogijske tehnike obuhvaćaju pažljivo oblikovane fizičke vježbe, različite vježbe disanja, te tehnike meditacije, kojima možemo podići razinu energije, opustiti um i uravnotežiti mnoge tjelesne funkcije. Ove tehnike dokazano smanjuju razinu Kortizola- stresnih hormona u tijelu te podižu razinu serotonina – hormona sreće.
Zbog užurbanog načina života većina ljudi danas ”plitko” diše koristeći svega 30-40 posto kapaciteta pluća, što je jedan od razloga zašto je naše tijelo umorno, podložno bolestima i gubitku energije. Smatra se kako se odgovarajuće izvođenim vježbama disanja iz tijela može ukloniti čak 70 posto toksina, dok se ostalih 30 posto izbacuje znojenjem, stolicom i mokrenjem. No, vježbama disanja, možemo osim na naše tijelo pozitivno utjecati i na naš um.
Naime, obrasci našeg disanja odražavaju naša raspoloženja i emocije. Kada bismo obratili pozornost, uvidjeli bismo kako dišemo dublje i sporije kada smo opušteni, a brže kada smo napeti.
No vrijedi i suprotno – namjernim opuštanjem i produbljivanjem daha, kao u vježbi dubokog jogijskog disanja, smanjujemo lučenje Kortizola te utječemo na snižavanje krvnog tlaka, broja otkucaja srca, a možemo i vrlo brzo ukloniti glavobolju, te pritisak ili bol u tijelu uzrokovane napetošću i stresom. Također, smirivanjem daha, naš um se vraća u opušteno stanje, misli se smiruju, a prema nekim istraživanjima rastu čak i naša kreativnost i kvocijent inteligencije.
Brojna istraživanja koja su uključivala mjerenja fizioloških, biokemijskih i psiholoških parametara pokazala su kako jogom možemo utjecati na smanjenje krvnog tlaka, kolesterola i triglicerida u krvi, poremećaj spavanja, tenziju mišića uzrokovanu stresom, osjećaje poput napetosti, nervoze, te na brojne druge tjelesne, mentalne i emotivne tegobe.
Od managerskog burn-out sindroma, zaposlenih majki sa sve češćom pojavom depresije, do preopterećenih učenika i studenata suočenima sa životno važnim odlukama, danas je teško pronaći osobu kojoj stres nije sastavni dio svakodnevice.
No ipak, redovitim odvajanjem trenutaka za okretanje sebi i unutarnjim tišim razinama, moguće je postići harmoniju naših emocionalnih i mentalnih stanja, koja se tada odražava i prenosi na naše odnose s okolinom i obaveze koje nosi život današnjeg doba.