Autor:: Bruno Matković 6/20/2011 12:05
Zadnjih nekoliko tjedana se puno priča o otplati kredita u švicarskim francima i problemima građana. Da pojasnimo zbog čega se uopće povećava rata kredita i koji su razlozi za njeno ”divljanje’, tražili smo odgovore od nekih stručnjaka sa tog područja.
Dejana Rebernik, iz HNB pojasnila nam je zašto Hrvatska narodna banka ne može pomoći svojim građanima.
– Euro je daleko najznačajnija valuta za hrvatsko gospodarstvo i temeljna je valuta za tečajnu i monetarnu politiku koju provodi Hrvatska narodna banka.
Održavanjem stabilnosti tečaja kune prema euru (HRK/EUR) osigurava se stabilnost cijena, ali i stabilnost domaćeg bankovnog sustava u cjelini. Vrijednost kune prema drugim stranim valutama koje su na tečajnici Hrvatske narodne banke, u toj je grupi valuta i švicarski franak, izračunava se na temelju odnosa eura i tih valuta koji prevladavaju na svjetskim deviznim tržištima. HNB na odnos eura prema švicarskome franku ne može utjecati – pojasnila nam je Rebernik.
HNB je upozoravala na vrijeme
– Svjesna rizika zaduživanja u kunama koje je indeksirano uz stranu valutu na čije kretanje na svjetskim burzama Hrvatska narodna banka ne može utjecati, Hrvatska narodna banka je u više navrata, upozoravala da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. HNB je na taj način poručio građanima da ne procjenjuju isplativost kredita samo na temelju (tekuće) kamatne stope, nego i, između ostaloga, s obzirom na rizik promjene tečaja švicarskog franka – dodaje Dejana.
Ipak, dio građana je, unatoč upozorenjima Hrvatske narodne banke, iskoristio svoje pravo na izbor vrste kredita i odlučio se za kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima.
Na naš upit o projekciji kretanja tečaja kune prema švicarskom franku iz HNB odgovaraju:
– Hrvatska narodna banka prognoze kretanja tečaja kune prema određenim stranim valutama izrađuje isključivo za interne potrebe monetarne projekcije i one nisu javno dostupne.
Očekuje nas pad kamatnih stopa ulaskom u EU
Iz Privredne banke Zagreb, Dražen Dumančić komentira:
– Trend laganog pada kamatnih stopa već traje neko vrijeme i očekujemo da će se nastaviti, uz uvijet ako ne dođe do nekih značajnijih negativnih promjena. Općenito, kamatne stope su tržišna veličina i na njihovu visinu utječe niz čimbenika (kao što su primjerice: rizik zemlje, cijena izvora sredstava-novca, troškovi regulacije itd). Ulazak u EU je sigurno pozitivan čimbenik koji može doprinijeti smanjenju aktivnih kamatnih stopa, ali to ne znači da će zbog najavljenog punopravnog članstva u EU odmah doći do njihovog automatskog smanjenja.
U međuvremenu, Vlada je s predstavnicima osam banaka potpisala Memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, kojim se dužnicima s poteškoćama u vraćanju kredita zbog jačanja švicarskog franka, omogućuje produljenje roka otplate, uz minimalne dodatne troškove.
Vlada i banke potpisale su Memorandum sa zajedničkom željom da pomognu građanima u poteškoćama koji zbog jačanja franka osjećaju tjeskobu i strah.
Banke neće naplaćivati uslugu odnosno tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate, a sa Javnobilježničkom komorom dogovoreno je određivanje minimalnih naknada za solemnizaciju te će ona umjesto dvije-tri tisuće kuna koštati oko 300 kuna.
Produljenje rokova otplate smanjit će rate i omogućiti dužnicima da barem malo odahnu. Švicarski franak je na povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tečaj franka iznosi 6,145 kuna.