Novo izdanje Dana medijske pismenosti uključuje više od 180 događanja u više od 60 hrvatskih gradova i mjesta – predavanja, radionica i filmskih projekcija – organiziranih u suradnji s velikim brojem knjižnica, vrtića, škola, fakulteta, kina, medija i udruga te kulturnih institucija iz cijele Hrvatske. U tijeku je već program „Djeca upoznaju medije” koji osnovnoškolcima i srednjoškolcima daje priliku da iz prve ruke saznaju kako funkcioniraju mediji, da nauče kako nastaju vijesti te se i sami u tome okušaju. Među novostima ovogodišnjih Dana medijske pismenosti izdvaja se filmsko – obrazovni program koji će se provoditi u nezavisnim kinima (u suradnji s HAVC-om, Kino mrežom i Hrvatskim filmskim savezom) u dvanaest gradova diljem Hrvatske.
– Veliki problem današnjice neprimjereni su sadržaji u medijima i na društvenim mrežama, govor mržnje i razne manipulacije kojima smo okruženi na dnevnoj bazi, a jedina vještina kojom se možemo boriti protiv ovog, zaista velikog, problema medijska je pismenost, koja je postala jedna od najvažnijih kompetencija za život u 21. stoljeću. Upravo će stoga medijska pismenost biti jedna od značajnijih tema hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine. U Dane medijske pismenosti uključeni su i mnogi mediji i knjižnice, a upravo su to mjesta na kojima se mogu provoditi razni projekti, seminari ili radionice medijske pismenosti i to ne samo za djecu i mlade već i za starije
građane, kojima je nužna pomoć društva za snalaženje u informatičkom i digitalnom prostoru, bez kojeg je danas nemoguće živjeti – kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
– U sklopu kurikulske reforme koja će se od jeseni primjenjivati u svim školama u Hrvatskoj medijska se pismenost obrađuje u niz nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Ono što je izuzetno važno, a i sama reforma na to stavlja naglasak, to je kritičko mišljenje. Medijska je pismenost ključna u borbi protiv lažnih vijesti na društvenim mrežama, u medijima i šire – izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
U suradnji s domaćim stručnjacima za područje medijske pismenosti osmišljeno je sedam novih edukativnih materijala za rad s djecom, mladima i roditeljima, koji su i ove godine dostupni za besplatno preuzimanje na portalu www.medijskapismenost.hr. Značajnu podršku ovogodišnjim Danima medijske pismenosti dale su nordijske ambasade osiguravanjem edukativnih materijala, projekcije filma Facebookistan te gostovanja Mikke Salea, poznatog finskog stručnjaka za medijsku pismenost.
– I djeca i odrasli svakodnevno su izloženi velikoj količini informacija iz različitih izvora. Zato je izuzetno važno da znamo kritički promatrati sadržaje u svim vrstama medija. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da su roditelji zabrinuti, a posebno ih brine laka dostupnost nasilnih i djeci neprimjerenih sadržaja na internetu. Kroz Dane medijske pismenosti želimo djeci i roditeljima poslati poruku da nisu sami, a za odgojitelje, učitelje i nastavnike osigurati kvalitetne materijale za rad s djecom, mladima i roditeljima – istaknula je Đurđica Ivković, v. d. predstojnice ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Medijska pismenost jedna je od najvažnijih životnih vještina 21. stoljeća i ključni čimbenik za donošenje na informacijama temeljenih odluka u digitalnom dobu. Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo nam medijska pismenost omogućava bolje snalaženje u „moru” lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija. Posebno je važna za djecu koja sve ranije počinju koristiti različite medije.
– Jedino nam medijska pismenost može pomoći da se u sve složenijem medijskom okružju zaštitimo od dezinformacija, manipulacija i prijevara, a koje s razvojem tehnologije postaju sve sofisticiranije. Stoga smo pokrenuli Dane medijske pismenosti kao platformu koja nastoji okupiti što širi krug društvenih dionika i osigurati uvjete za održive projekte medijske pismenosti. Odaziv na Dane medijske pismenosti i iznimno velik broj događanja pokazuju da brojni dionici prepoznaju potrebu za medijskim obrazovanjem, koje mora biti cjeloživotno, i potvrđuju nužnost sustavnog, strateškog i koordiniranog nacionalnog pristupa medijskoj pismenosti – naglasio je zamjenik predsjednika Vijeća
za elektroničke medije Robert Tomljenović.
Kolika je važnost rada na povećanju stupnja medijske pismenosti pokazalo je i istraživanje koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF proveo IPSOS puls. Tek 8% građana imalo je priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja, a trećina roditelja rijetko razgovara ili nikada ne razgovara s djecom o medijima. Gotovo svako četvrto dijete, odnosno mlada osoba, osobno je doživjelo nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama. Nešto manje od polovine roditelja brine se zbog korištenja YouTubea, a najviše ih zabrinjava laka dostupnost nasilnih i za djecu neprimjerenih sadržaja, neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja i korištenje YouTubea za širenje govora
mržnje. Kao najvažnije aspekte medijske pismenosti građani su istaknuli zaštitu privatnosti i osobnih podataka na internetu, prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, provjeravanje izvora informacija te uvažavanje i poštovanje drugih ljudi, njihovih mišljenja i stavova.
Drugi Dani medijske pismenosti održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i
Ministarstva znanosti i obrazovanja.
