U povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe na ulazu Gradske uprave postavljena je izložba ‘Zagrebački tramvajci u koncentracijskom logoru Jasenovac’. Dosadašnja istraživanja utvrdila su da je najmanje 30 radnika Zagrebačkog električnog tramvaja umoreno u ustaškim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Ova izložba posvećena je upravo njima.
– Ovo je isto tako priča o jednom razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata kada su radnici koji su bili izloženi izrabrljivanju, bili prisiljeni organizirati se, i u svojoj borbi tražiti veća prava i bolji status. Mnogi od njih su bili članovi sindikata i Komunističke partije koja je tada bila ilegalna. Vođeni idealizmom, mnogi od njih su propatili za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, naročito u razdoblju diktature. 1941. godinu i uspostavu NDH-a dio nekadašnjih radnika ZET-a dočekao je u zatvorima. Oni koji su bili na slobodi imali su planove da se organiziraju te da sudjeluju u pokretu otpora. No već u ljeto 1941. godine veliki dio njih je uhićen, nakon zatvaranja u pojedinim zatvorima, deportirani su prema logorima Jasenovac i Stara Gradiška gdje su njih 30-orica izgubili život – istaknuo je ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, Ivo Pejaković.
Od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. logor Jasenovac bio je logor smrti u kojem su žrtve ubijane zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.
– Na otvaranju ove dirljive izložbe podsjećam da je nužno raditi na nacionalnoj memoriji, na kulturi sjećanja kako bismo od zaborava istrgnuli sve one kojih više nema među nama – naglasio je gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić.
Jasenovački stradalnici nisu samo brojevi, oni su djeca, muškarci i žene sa svojim imenima i osobnim životnim pričama.
– Mi smo 2005. godine krenuli s jednim projektom, koji se zove ‘Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac’ čiji je cilj da priče o brojevima stradalih u logoru počnemo s identifikacijom žrtava. U određenoj fazi projekta krenuli smo nadograđivati podatke u smislu stvaranja biografskih natuknica, vizualizacije žrtava i slično, a jedan od načina kako bi se to ostvarilo je taj da smo krenuli s identifikacijom po određenim radnim organizacijama i tvornicama gdje postoji sačuvana personalna dokumentacija radnika – istaknuo je autor izložbe, Đorđe Mihovilović.
Ova izložba je otvorena sve do 29. lipnja, a nalazi se na Istočnom ulazu Gradske uprave.