Na nadolazećim lokalnim izborima za Vijeće Gradske četvrti Črnomerec, građani ovog dijela grada imat će mogućnost zaokružiti jednu od 14 ponuđenih opcija. U vijeću ima samo 15 fotelja, stoga smo vas odlučili upoznati s nekim nositeljima lista. Za portal Zagrebancija.com razgovarali smo s Tamarom Čubretović (SDP-HNS-Naprijed Hrvatska!), Josipom Jelićem (HDZ) i Darkom Klasićem (Nezavisna lista Sandre Švaljek-HSLS). Svi su dobili jednaka pitanja, a kako o njima promišljaju pročitajte u nastavku.
1. U kojem dijelu Črnomerca živite? Zbog čega ste odabrali to naselje (mjesni odbor), čime se može pohvaliti, a što su istovremeno eventualni nedostaci?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: U blizini Keglića živim od djetinjstva. Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća su srušene kasarne na Trgu Franje Tuđmana i od tada je ledina prazna. S obzirom na to da u kvartu nedostaje zelenih površina jedan od prioriteta našeg programa je uređenje Trga Franje Tuđmana i Keglića s javnim sadržajima. To je velika površina u širem centru grada koja je skoro 50 godina prazna. Zašto ne bi napravili novu zelenu oazu, u kojoj bi se šetali građani sa svojim ljubimcima, igrala djeca, građani uživali u nekom koncertu? Neki novi urbani moderni park, neki novi Zrinjevac?
JOSIP JELIĆ: Živim u Gornjoj Kustošiji, sjeverno – zapadni dio gradske četvrti Črnomerec. Sjajno mjesto za život, okruženi smo park šumom Grmoščica s južne strane i parkom prirode Medvednica sa sjeverne strane. Iznimno smo blizu glavnim prometnim pravcima u gradu, a u isto vrijeme smo odvojeni i okruženi šumom i zelenilom.
DARKO KLASIĆ: U takozvanoj “podsljemenskoj zoni”. Nažalost, nedostataka je, za sada, više nego prednosti, iako zbog emocionalnih razloga smatramo svoj kvart poželjnim mjestom za život. Istovremeno se u svojem kvartu bavimo još uvijek rješavanjem osnovne komunalne infrastrukture i javnim prijevozom.
2. Koji sadržaji nedostaju Vašoj gradskoj četvrti?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: U našoj četvrti nedostaje još jedan dom za starije i nemoćne, to je problem čitavog grada, ne samo Črnomerca. Stariji građani se sjećaju da je nekad postojala tržnica na Kustošiji. Imamo mnogo upita od naših sugrađana za novom tržnicom u tom dijelu grada. Mjesni odbor Ban Keglević nema adekvatnog i primjerenog vrtića. Na Gornjoj Kustošiji nedostaje adekvatna osmogodišnja moderna škola. Četvrt Črnomerec nema reciklažno dvorište. Problem parkiranja muči građane Bartola Kašića, Jelenovca, Bana Keglevića, Šestinskog dola Vrhovec i Svetog duha. U našem programu je i izgradnja šetnica i edukativnih trim staza uz potoke Črnomerec, Kustošak i Jelenovac. Također, u suradnji s resornim ministarstvom mislimo da bi stavljanje u funkciju praznih i neiskorištenih gradskih prostora dobro došlo za naše male poduzetnike. Kino Kalnik se počelo uređivati tek nedavno, više desetaka godina je stajalo derutno i neupotrebljivo. U našoj četvrti nedostaje sadržaja za mlade i mislim da je bitno da se taj prostor uredi za kino dvoranu ili neki drugi kulturni sadržaj.
JOSIP JELIĆ: Izdvojio bih da smo malo zapostavljeni s uređenom infrastrukturom, a posebice se to odnosi na dio uređenja šetnicu na Grmoščici, dječje parkovnih prostora i mjesta za sportsku rekreaciju. Predsjednik sam Vijeća bio u zadnjem mandatu i nastavio bih s kontinuitetom rada i prioriteta koje smo do sada imali, a to su: posebna briga za vrtiće, osnovne škole i sadržaje koji mogu poboljšati uvjete u ustanovama koje se brinu za djecu. Naglašavam da smo također brinuli i za stariju populaciju kroz pomoć domovima umirovljenika, ali i zdravstvenim ustanovama.
DARKO KLASIĆ: Društveni sadržaji, proširenje postojećih i uređenje novih pješačkih zona, uređenje pločnika uz sve prometnice na Črnomercu i pješačkih staza za sigurno i ugodno kretanje pješaka, prilagođeno osobama s poteškoćama u kretanju, slijepim i slabovidnim osobama. Ravnomjeran razvoj svih dijelova grada kroz aktivno sudjelovanje gradskih četvrti u odabiru i osmišljavanju projekata važnih za lokalnu zajednicu. Primjerice, urediti i oživjeti tržnicu u Kustošiji s ponudom iz črnomerečkih vrtova.
3. Kada biste postali predsjednik/ca Vijeća Gradske četvrti Črnomerec što bi bili Vaši prioriteti? Koja pitanja biste uvrstili na prvu sjednicu Vijeća?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: Uz obnovu i redizajn Trga Franje Tuđmana imamo još neke prioritete. Izgradnja kompletne komunalne infrastrukture na cijeloj četvrti. Danas, u 21. stoljeću neki građani Črnomerca nemaju ni kanalizaciju. Također, rješavanje problema razvrstavanja, recikliranja i odvoza otpada. Svakodnevno smo svjedoci prenatrpanih kontejnera. U urbanim dijelovima četvrti smeće stoji vani na cesti, stavlja se oko kontejnera jer se otpad odvozi rijetko. To su nedopustive slike u našem kvartu. U planu nam je postavljanje zelenih otoka, izgradnja reciklažnog dvorišta te kompostana za biološki kućni otpad. Također, postoji potreba za autobusnom linijom Črnomerec – Bijenik – Lukšić – Šestine – Mihaljevac.
JOSIP JELIĆ: Na prvoj sjednici bih nedvojbeno inzistirao da se Grad prioritetno odredi prema završetku kanalizacijskom sustava Veliki potok, koji rješava gotovo sve probleme odvodnje u našoj gradskoj četvrti.
DARKO KLASIĆ: Izgradnja i završetak kanalizacijske mreže na cijelom području Mikulića, Bijenika, Malog Bijenika, Lukšića, Gornje Kustošije, Šestinskog dola ,Vrhovca i Krvarića, uređenje nogostupa uz sve prometnice na Črnomercu; izgradnja škole i vrtića u Gornjoj Kustošiji; završetak obnove kina Kalnik kao kulturnog centra i mjesta za rad svih KUD-ova, udruga i mladih muzičara s područja Črnomerca; proširenje i spajanje biciklističke staze ulice Prilaz baruna Filipovića s biciklističkim stazama centra grada; uređenje autobusnog terminala na Črnomercu; proširenje linija ZET-a u Gornjoj Kustošiji i Šestinskom dolu, te uvođenje linija ZET-a minibusom Mikulići – Lukšići – Šestine i Završje – Trdice – Vrapčanska; urediti i oživjeti tržnicu u Kustošiji s ponudom iz črnomerečkih vrtova; preobrazba zapuštenih gradskih kompleksa na Črnomercu u nova središta malih poduzetnika s Črnomerca kao i javnog života umjetnika Črnomerca.
4. Kakvo je stanje po pitanju dostupnosti i uređenosti dječjih vrtića, škola, parkova?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: U dječjim vrtićima je premalo prostora i u njima su loši uvjeti, na primjer DV Petar Pan u ulici Grada Mainza. Školu u Gornjoj Kustošiji treba nadograditi, redizajnirati te proširiti za kapacitete za 8. razreda osnovne škole. Parkova ima premalo, a oni koji postoje su neuređeni. U četvrti imamo nekoliko zelenih oaza. Na primjer, u park šumi Jelenovac i Grmoščica desnoj su do nedugo bili divlji deponiji smeća. Na Gornjoj Kustošiji, na Grmoščici desnoj, smo 22.4 za Dan Planete zemlje organizirali čišćenje divljeg deponija. Malo iznad toga je prekrasan Vidikovac koji bi se mogao urediti u park izletište s predivnim pogledom na Zagreb. Također, za osobe s posebnim potrebama i za djecu u planu nam je uređenje multifunkcionalnog igrališta “Cajsko” koje je produžetak ulice Jablanovac, na lokaciji Sveti duh.
JOSIP JELIĆ: Naravno da želimo što bolje uvjete osigurati za našu djecu kako u vrtićima, tako i u školama i jedan od većih projekata u našem sljedećem mandatu će biti izgradnja nove škole i vrtića u Gornjoj Kustošiji, ali i premještanje dječjeg vrtića iz Ulice grada Mainza na bolju i uređeniju lokaciju u Slovenskoj ulici.
DARKO KLASIĆ: Gornja Kustošija, iako jedna od najvećih dijelova mjesne samouprave Črnomerca, nema još uvijek riješeno pitanje škole punog nastavnog kapaciteta, kao ni vrtića. Iako projekt izgradnje škole i područnog vrtića postoji preko deset godina te je već nekoliko puta uvršten u prioritete Grada Zagreba do istoga do današnjeg dana nije došlo. Vrtić u Ulici Grada Mainza nalazi se u montažnom objektu izgrađenom prije više od 40 godina , bez mogućnosti osiguravanja cjelovitog pedagoških standarda gdje djeca borave u neprimjerenim uvjetima. Potrebna je hitno povećanje dostupnosti jaslica jer postojeće svojim kapacitetom ne osiguravaju potrebe građana Črnomerca.
5. Koje ulice treba hitno sanirati?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: Ulice Sveti duh i Cankareva su u jako lošem stanju. Također, hitno treba sanirati put Kalmana Mesarića, ulice Miheljščak, Gorenščak, ulicu Gorenci, Suhopoljski put, Gosposvetsku ulicu i tako dalje. Također, neke od tih lokacija zahtijevaju izgradnju komunalne infrastrukture.
JOSIP JELIĆ: Hitno sanaciju je potrebno izvesti u Ulici grada Mainza, Dražicama, Šabanovu ulicu, Lea Mullera, Hodošansku ulicu, trg HOS-a i Vatrogasnu ulicu, te Grmoščicu desnu.
DARKO KLASIĆ: Ulicama Dražice, Josipa Šabana, Grmoščica, Mali Bijenik i Krvarići potrebna je hitna cjelokupna sanacija uz promjenu i izgradnju cijele komunalne infrastrukture . Ulica Grada Mainza, Vukasovićeva, Orahovac potrebna je obnova asfaltne površine.
6. Godinama se čeka rješenje problema klizišta uz Veliki potok. Treba li izdvojiti sredstva iz proračuna četvrti za uređenje šetnice na toj lokaciji?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: Problem klizišta Velikog potoka traje preko deset godina. Sredstva za uređenje bi se mogla povući iz Europskih fondova i to bi bilo najprihvatljivije rješenje jer se radi o projektu teškom preko 100 milijuna kuna. Mi ćemo poticati Grad Zagreb da riješi taj problem jer isti nije u ingerenciji Vijeća gradske četvrti. U taj projekt ulazi sanacija klizišta i dovršenje kolektora. Koliko imam informaciju, zapelo je oko rješavanja imovinsko – pravnih odnosa. U našem programu je uređenje šetnica, edukativnih i trim staza uz Veliki potok, a i ostale potoke na Črnomercu.
JOSIP JELIĆ: Vijeće će apsolutno izgraditi šetnicu na Velikom potoku i za to smo spremni već dvije godine, međutim čekamo grad da završi građevinske radove na kanalizacijskom sustavu. Šetnica Veliki potok će biti duga 2,4 kilometara i biti će najljepša u gradu.
DARKO KLASIĆ: Žalosno je da nakon 10 godina i uloženih preko 120.000.000,00 kn Grad Zagreb nije uspio završiti ni problem šetnice uz Veliki potok kao ni priključak kanalizacije na novo izgrađeni kolektor. Smatram da treba izdvojiti sredstva za uređenje šetnice , ne samo uz Veliki potok već i uz potok Kustošak i pretvoriti ih u zelene oaze i prostor za rekreaciju građana zapadnog dijela grada i koje uz uređenje park šuma Jelenovac i Grmoščica mogu biti ekvivalent park šumi Maksimir.
7. Treba li Grad urediti okretište tramvaja na Črnomercu ili je u zadovoljavajućem stanju?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: Okretište Črnomerec treba proširiti i modernizirati, no trenutno postoje prioriteti. Danas, u 21. stoljeću neki građani Črnomerca nemaju kanalizaciju. Prvo treba riješiti temeljne probleme, a uređenje terminala ćemo rješavati nakon toga.
JOSIP JELIĆ: Treba kompletno rekonstruirati okretište tramvaja i autobusa jer se u isto nije ulagalo 30 godina.
DARKO KLASIĆ: Nažalost okretište tramvaja na Črnomercu zadnji puta je uređeno prije 30 godina za vrijeme Univerzijadu u Zagrebu i nalazi se više nego u jadnom stanju. Svojim izgledom, stanjem nadstrešnica, kao i nepostojanju javnog sanitarnog čvora ne zadovoljava minimalne uvjete, a sama stajališta autobusa i tramvaja nisu uređena ni prema odredbama odluke o prijevozu putnika u javnom prometu i ne udovoljava osnovnim kriterijima pristupačnosti i sigurnost. Napominjem da je Gradska skupština Grada Zagreba, na svojoj 6. sjednici u rujnu 2013. usvojila je Odluku o prijevozu putnika u javnom prometu koja ističe: “Stajalište je uređena i označena prometna površina namijenjena za zaustavljanje vozila na kojoj se putnicima omogućava da sigurno i neometano uđu ili izađu iz vozila. Odluka određuje i sadržaj stajališne opreme ističući da se autobusna stajališta po potrebi opremaju nadstrešnicom za čekanje sa sjedalima i prostorom za postavljanje prometnih informacija, košarom za otpatke i zaštitnom ogradom. Također, na stajalištu mora biti istaknuta oznaka vrste prijevoza, naziv stajališta i izvadak iz voznog reda.” Iako je navedeni dokument usvojen od Gradske skupštine, Grad Zagreb očigledno nije smatrao da je potrebno isti primijeniti i na okretište Črnomerec te smatram da je potrebno hitno uređenje i obnova okretišta koje predstavlja zapadna ulazna vrata u javni prijevoz Grada Zagreba.
8. Što mislite o inicijativi za uvođenje tramvajske linije od Črnomerca do Podsuseda?
TAMARA ČUBRETOVIĆ: Svaka inicijativa za podizanje kvalitete života građana grada Zagreba je dobrodošla, međutim treba voditi računa i o ekonomskoj opravdanosti određenog projekta. Koliko mi je poznato, GUP ne predviđa izgradnju tramvajske pruge od Črnomerca do Podsuseda, možda je to zato što kroz Grad Zagreb prolazi željeznička pruga od zapada do istoka koja je položena svega 400 metara južnije od tramvajske pruge i prati cijelom dužinom Grad Zagreb od Podsuseda do Sesveta, na postojećoj željezničkoj pruzi treba izgraditi nove stajališne perone i modernizirati vlakove, to je interes građana grada Zagreba i Grad Zagreb tu treba sudjelovati. Da zaključim, Grad Zagreb je pronašao način za sufinanciranje zajedničke prijevozne karte ZET-HŽ. Ta karta je ukinuta u ožujku 2011. i otada se broj putnika koji koriste željeznicu u javnom gradskom prijevozu značajno smanjio. Danas nakon 6 godina nakon toga, u ožujku 2017., dva mjeseca pred izbore gradska vlast vuče populistički potez i ponovno vraća zajedničku kartu ZET-HŽ i odjednom pronalazi sredstva. Ta karta je potrebna, jer je na toj željezničkoj pruzi velika fluktuacija ljudi i borit ću se da ona ostane.
JOSIP JELIĆ: To je prostor koji zaslužuje bolju prometnu regulaciju i ljepši vizualni, ali i sadržajni identitet. Imajte na umu da je to najfluktuentniji dio grada, kompletni zapadni dio ali i cijelo Zagorje dolazi u grad preko okretišta Črnomerec. Uvođenje tramvaja na relaciji Črnomerec – Podsused Vrapče je prihvatljiv ako to potvrde prometni stručnjaci, no svakako da se ne smije protočnost automobilskog prometa smanjiti ili da se jedan projekt radi na teret drugoga. Prostora ima i svakako da ćemo podržati svaki projekt koji može doprinijeti razvoju naše četvrti i grada.
DARKO KLASIĆ: Podržavam tu inicijativu.
