Autor: 10/4/2011 12:51
Lopovi ukradu oko 70 posto starog papira iz Čistoćinih kontejnera zbog čega ova Holdingova podružnica trpi štetu preko šest milijuna kuna. Naime, cijena starog papira na burzi sirovina u posljednjih godinu dana se udeseterostručila, te je s deset lipa po kilogramu otišla na kunu po kilogramu. Zbog ovog porasta cijene lopovi su sve više počeli krasti stari papir iz plavih Čistoćinih kontejnera, kojih je oko dvije tisuće po cijelom gradu.
Policija već ulovila 10-ak grupa lopova
– S policijom smo dogovorili da češće obilaze kontejnere i do sada je uhvaćeno desetak grupa lopova. No, problem je što je ovdje riječ o krađama manje vrijednosti koje često ni ne završe na sudu – rekao je Valašek.
Između 70 i 80 posto komunalnog otpada je zapravo iskoristivo
Osim o problemu krađa starog papira ,Valašek je govorio i o dosadašnjim rezultatima pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada. Istaknuo je kako između 70 i 80 posto komunalnog otpada je zapravo iskoristivo te bi se trajno trebalo zbrinjavati samo mali dio kućanskog otpada.
– Građani su vrlo dobro reagirali u četiri zone gdje se pilot projekt provodi. Iako je projekt zamišljen prije tri godine, realizacija je počela u ožujku ove godine. Do sada je u tim zonama prikupljeno oko 60.000 tona otpada što je iznimno mnogo ako se uzme u obzir da se u cijelom gradu godišnje prikupi oko 300.000 tona – pohvalio se Valašek.
Pilot projekt odvija se u četiri reprezentativna kvarta
Pilot projekt prikupljanja papira, stakla i plastike provodi se u Zapruđu, Kajzerici, Dubravi i Voćarskoj ulici. Ove četiri zone predstavljaju sve tipove naselja u Zagrebu. Na zahtjev građana u ovaj projekt uključena je i Mamutica u Travnom gdje se pored navedenih sirovina prikuplja i još biorazgradivi otpad.
Valašek nije mogao reći kada bi se ovakva način prikupljanja otpada mogao provoditi u cijelom gradu jer, kako kaže, to ne ovisi samo o njegovoj podružnici. Također nije znao ni odgovor na pitanje koliko bi uvođenje takvog načina prikupljanja utjecalo na cijenu ove komunalne usluge.
– Cijena bi mogla porasti i duplo zbog ulaganja u kontejnere i vozni park. No, dio troškova uvođenja takvog modela bi se pokrio prodajom prikupljenih sekundarnih sirovina. Koliko bi novca na taj način mogli prikupiti, ne možemo unaprijed tvrditi jer cijene na burzama variraju. Najbolji primjer je aktualni slučaj s papirom – zaključio je Valašek