Autor:: M.J./ Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba 10/11/2013 12:50
Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su ove godine istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na Internetu i na društvenoj mreži Facebook, na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, u školama u ruralnim i u urbanim sredinama.
Kako navode, istraživanjem je potvrđeno upravo ono što su i očekivali, a to je da postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom. Naime, čak 93 posto djece ima otvoren Facebook profil, a njih 18 posto i više profila.
– Većina ispitane djece, njih 68 posto, otvorilo je svoj profil prije 13-te godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje ovoj društvenoj mreži. U većini obitelji djeci nisu postavljena pravila za korištenje interneta i Facebooka Također, prisutnost dječje populacije na Facebooku gotovo je neprekidna, jer 84 posto njih pregledava svoje profile i postavlja postove na mobitelu, kojeg uvijek nose sa sobom. Svako peto dijete tako na Facebooku provodi i više od tri sata dnevno, a polovica ispitane djece pregledava svoje Facebook profile i za vrijeme nastave – ističu iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Isto istraživanje je pokazalo kako u 78 posto obitelji djeci nisu postavljena pravila o korištenju Facebooka. Naime, tek manji dio djece, njih 17 posto, otkrilo je kako takva pravila postoje i kako ih se oni pridržavaju, dok ih je pet posto ustvrdilo da krše postavljena pravila.
– S porastom dobi djeteta, roditelji im postavljaju sve manje ograničenja vezana uz korištenje Facebooka, a upravo su djeca u dobi od 15 do 16 godina najugroženija skupina i za činjenje i za doživljavanje vršnjačkog nasilja. Tako obiteljska pravila za korištenje Facebooka nema 93 posto djece koja čine nasilje putem Facebooka, kao i 88 posto djece koja su i počinitelji i žrtve nasilja na Facebooku – pokazalo je istraživanje Poliklinike.
Istraživanje je i obuhvatilo pitanje o prihvaćanju zahtjeva za prijateljstvom od nepoznatih, stranih osoba, gdje se pokazalo kako, za razliku od 70 posto svojih vršnjaka koji nikada ne bi prihvatili takav zahtjev za prijateljstvom, to čini svako drugo dijete uključeno u nasilje putem Facebooka.
– Djeca koja su uključena u nasilje putem Facebooka češće izjavljuju da bi bila spremna otići na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali na Facebooku, čemu su najsklonija djeca koja su istovremeno počinitelji i žrtve nasilja. Za razliku od 82 posto vršnjaka koji nisu uključeni u nasilje putem Facebooka, takav susret neprihvatljivim smatra tek 73 posto djece žrtava nasilja, 66 posto djece koja čine nasilje i 50 posto djece koja su istovremeno žrtve i počinitelji nasilja – stoji u izvješću istraživanja na stranici Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Napominju i kako su najrizičnija su djeca koja su istovremeno i žrtve i počinitelji nasilja na Facebooku. Naime, pokazalo se da djeca koja su i žrtve i počinitelji nasilja na Facebooku imaju najizraženije emocionalne i ponašajne poteškoće: narušenu sliku o sebi, sklonija su anksioznosti i depresivnosti te iskazuju više ljutnje i neprihvatljiviih ponašanja, čak i od djece koja su isključivo počinitelji nasilja putem Facebooka. Anksioznost i depresivnost, navodi se, izraženije su kod djece koja su i žrtve i počinitelji, nego kod one djece koje su isključivo žrtve vršnjačkog nasilja na Facebooku.
Istraživanje je pokazalo i kako je svako peto dijete nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, dok je svako drugo dijete to doživjelo barem jedanput, a devet posto njih je priznalo da je to više puta činilo. Isto tako, utvrdilo se kako se o svakom četvrtom djetetu su putem Facebooka širilo laži, a sedam posto djece priznalo je da je to i samo činilo.
Da je na Facebooku namjerno blokiralo ili isključivalo drugu djecu iz neke grupe s ciljem da ih izolira, priznaje 13 posto djece, a njih je tri posto otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece. Također, 15 posto djece je dobilo prijetnje putem Facebooka, a njih sedam posto priznalo je da je prijetnje upućivalo drugoj djeci.
Djeca teško uspostavljaju kontrolu nad korištenjem Interneta i Facebooka
– Naše je istraživanje također pokazalo da djeca koja imaju manju kontrolu nad korištenjem Interneta (primjerice, teže im je otići s interneta, češće razmišljaju o internetu kad nisu na njemu, više zanemaruju svoje obveze zbog Interneta…) imaju lošiju sliku o sebi, tjeskobnija su, pokazuju više simptoma depresivnosti te su sklonija neprihvatljivom ponašanju – ističu iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Dodaju i kako jedno od desetero djece smatra da zbog interneta zanemaruje svoje svakodnevne obaveze, dok istovremeno svako treće dijete misli da bi trebalo manje vremena provoditi na internetu. Utvrđeno je i kako čak 23 posto djece, što je u prosjeku skoro svako četvrto dijete uključeno u istraživanje, nastavlja koristiti internet jednako često, unatoč svojoj namjeri da ga manje koriste. U sklopu istraživanja postavilo se pitanje i kada, u kojim trenucima, djeca najčešće idu na internet pa se došlo do saznanja kako njih 15 posto odlazi kada se osjećaju loše, a 12 posto da bi pobjegli od tuge ili neugodnih osjećaja.
– Zbog prekomjernog korištenja interneta čak devet posto djece ima osjećaj nedostatka sna, a deset posto ih se osjeća nemirno i razdražljivo kada ne mogu otići na internet. Uz to, svako šesto dijete nastoji što brže riješiti domaću zadaću da bi moglo što brže na interet – stoji u rezultatima.
Istraživanje se dotaknulo i prosječnog broja prijatelja, pa je tako kod većine ispitanika utvrđeno da imaju između 300 i 500 prijatelja, a najčešće informacije koje objavljuju na svom profilu su privatne fotografije i poveznice na različite sadržaje. Velika većina djece, odnosno njih čak 85 posto na svojim Facebook profilima dijeli puno ime i prezime, 36 posto e-mail adresu i 31 posto ime škole. U slučaju da ih nepoznata osoba pozove na sastanak putem Facebooka 18 posto djece navodi da bi možda pristalo.
Svoje slobodno vrijeme 26 posto djece najčešće provodi na Internetu
Unatoč tome, na pitanje kako bi najradije provodili svoje slobodno vrijeme samo pet posto djece odgovorilo je kako bi ga htjelo provoditi na internetu, dok bi se ostalih 95 posto radije družilo s prijateljima ili se bavilo nekom slobodnom aktivnošću. No, stvarnost je zapravo drugačija pa zapravo 26 posto djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na internetu.
– Većina od te djece, njih 83 posto, svoje slobodno vrijeme radije bi provodilo drugačije: njih 62 posto bi se radije družili s prijateljima, a 21 posto bi se radije nego internetom bavilo sportom i slobodnim aktivnostima. Možemo, dakle, zaključiti da internet i Facebook nisu isključivo dječji slobodan izbor, nego je nekoj djeci to jedini način druženja s prijateljima i bavljenja nekom aktivnošću. Današnja djeca pripadaju generaciji koja je mnogo vještija u iskorištavanju mogućnosti koje nam internet pruža. Sudjelovanjem na društvenim mrežama djeca zadovoljavaju potrebu za druženjem s prijateljima i istraživanjem svijeta. Međutim, kako bi u tome bila sigurna i odgovorna potrebno im je vodstvo i podrška odraslih. Ovo istraživanje pruža uvid u način na koji djeca koriste i doživljavaju društvene mreže i Internet općenito, te nas upućuje na važnost roditeljskih pravila, kao i pružanje drugih mogućnosti kroz koje će djeca svoju potrebu za druženjem moći ostvarivati i u ”stvarnom” svijetu – ističu iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Dodaju kako će rezultati ovog istraživanja zasigurno poslužiti ne samo roditeljima i djeci, nego i stručnjacima za kreiranje preventivnih programa i edukaciju djece i roditelja.
– Stoga posebno zahvaljujem volonterkama Hrabrog telefona koje su u ovo istraživanje uložile svoj entuzijazam i znanja te svojim odlaskom u škole diljem Hrvatske dale značajan doprinos u provedbi samog istraživanja – stoji na stranici Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
