Autor: Autor:: Bruno Matković 6/6/2011 16:04
U lipnju će se pred gradskim zastupnicima naći prijedlozi lokacija spalionice otpada te odlagališta inertnog otpada koji nastaje kao nusprodukt spaljivanja otpada. U Gradskoj upravi kao potencijalnu lokaciju za spalionicu predložit će na Žitnjaku kraj postrojenja za pročišćavanje voda dok bi se inertni otpad skladištio u Dumovečkom lugu.
– Najveći problem predstavlja odabir lokacije jer nitko ne želi ovakva postrojenja i odlagalište u blizini svoje kuće – rekla je Sandra Tucak Zorić iz Gradskog ureda za energiju, zaštitu okoliša i održivi razvoj.
Dodala je kako je jako malo lokacija koje uopće mogu biti izabrane za odlagalište otpada. Naime, osim visokog postotka izgrađenosti teritorija Grada Zagreba veliki postotak čine vodozaštićena područja na kojem se odlagalište ne smije graditi.
Zbog pada standarda manje otpada
– Planirali smo ovaj problem riješiti zajedno sa Zagrebačkom županijom. Mi smo trebali izgraditi spalionicu, a oni su trebali dati lokaciju za otpad. No prije nešto manje od dvije godine oni jednostrano raskinuli sporazum tako da ćemo sve sada morati rješavati sami – kazala je Sandra Tucak Zorić.
HDZ-ovac Mario Zubović predsjednik Odbora za zaštitu okoliša na kojoj se raspravljalo o ovoj temi kazao je da je ključni problem nepostojanje političke volja da se riješi pitanje zbrinjavanja otpada. Naglasio je da političari već godinama izbjegavaju donijeti odluku o lokaciji novog odlagališta jer se ne žele zamjeriti biračima.
Osim što još nije odabrana lokacija za odlagalište i spalionicu, nije još ni donesena odluka kako će uopće izgledati spalionica, koju će tehnologiju koristiti te koji će joj biti kapacitet.
Branimir Valašek, voditelj podružnica Čistoća kazao je kako posljednjih godina dovoze manje komunalnog otpada. Dodao je kako je ovaj trend povezan s padom standarda, ali i recikliranjem. Podružnica Čistoća je u 2009. na odlagalište Jakuševac-Prudinec dovezla 323.376 tona otpada, što je pad od 11 posto, u odnosu na 2008. godinu.
Analizom sastava komunalnog otpada utvrđeno je kako četvrtinu čine sitnice koje su manje od 4 centimetra. Najveće udjele u komunalnom otpadu imaju papir (14,3 posto), meka sitna plastika (14,7 posto) te organski kuhinjski otpad (11,5 posto). Značajan udio je kartona (7,1 posto), tvrde plastike (6,5 posto) te pelena (5,5 posto).
Poseban problem su divlji deponiji
Iz navedenih podataka može se zaključiti kako je moguće reciklirati većinu komunalnog otpada. Podružnica Čistoća zato mimo komunalnog otpada prikuplja i sekundarne sirovine. Prema podacima za 2010. takvog otpada je prikupljeno 10.478 tona što je neznatno manje u odnosu na 2009. U 2008. godine prikupljeno 17,811 tona. Za pad posljednjih godina ‘zaslužne’ su konkurentske tvrtke koja također prikupljaju sekundarnu sirovinu ali i pad standarda građana.
Gradske zastupnike zanimao je novi način naplate odvoza komunalnog otpada te zašto se samo u dijelu grada otpad prikuplja odvojeno. Predstavnici Čistoće su kazali kako je problem u novcu te da bi za realizaciju projekta odvojenog prikupljanja otpada na cijelom području grada trebalo 20 milijuna eura. Kazali su kako bi toliko koštalo nabava posebnih vozila za odvoz te novih kanti za otpad. Također su rekli da bi onda trebalo smanjiti broj tjednog odvoza komunalnog otpada kako troškovi ne bi drastično narasli.
Okupljeni su istaknuli kako bi prioritet trebala biti reciklažna dvorišta i zeleni otoci kojih je trenutno sedam. Cilj je da u svakoj gradskoj četvrti bude barem jedno reciklažno dvoriše. Valašek je napomenuo kako je dugoročni cilj izgradnja reciklažnih dvorišta koja bi preuzela bitniju ulogu u gospodarenju otpadom. Također, po uzoru na Europu, u planu je da građani ondje dovoze glomazni otpad te da se prekine praksa prikupljanja tog otpada po naseljima.
Poseban problem su divlji deponiji kojih u gradu imao oko 300. U Gradu i Čistoći nemaju nikakvo efikasno rješenja za njihov suzbijanje. Navode kako je razvijanje svijesti kod građana najbolji način za rješavanje ovog problema. Najveći problem je što se često na tim divljim deponijama ostavlja i opasni otpad. Inače u Hrvatskoj ne postoji način zbrinjavanja opasnog otpada. Obično tvrtke koja ga proizvode plaćaju specijaliziranim tvrtkama da takav otpad izvezu u neku Europsku zemlju te ga ondje zbrinu.
