Benzodiazepini su skupina lijekova koja se često koristi za liječenje anksioznosti, nesanice, epilepsije i drugih poremećaja. Zahvaljujući njihovoj učinkovitosti u kratkoročnom smanjenju simptoma, ovi lijekovi postali su široko prihvaćeni u medicinskoj praksi. Ipak, neracionalna uporaba benzodiazepina predstavlja značajan javnozdravstveni problem zbog rizika od ovisnosti, tolerancije i nuspojava koje ugrožavaju kvalitetu života pacijenata.
Što nam analiza recepata izdanih u posljednjih 12 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otkriva o praksi propisivanja benzodiazepina u Hrvatskoj? Zašto je čak 2,3 milijuna građana tijekom tog razdoblja dobilo recept za neki od lijekova iz ove skupine? Koji su obrasci propisivanja, gdje se najčešće griješi te koje su skupine pacijenata najviše pogođene? Odgovore na ta pitanja mogli smo čuti na tribini “(Ne)radiconalna upotreba benzodiazepina” u organizaciji Referentnog centra za farmakoepidemiologiju Ministarstva zdravstva održanoj u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
– Tribina je dio aktivnosti Referentnog centra Ministarstva zdravstva za farmakoepidemiologiju, znanost koja se bavi proučavanjem kako se lijekovi koriste u praksi. U sklopu ove tribine imat ćemo predavanje koje su napravili matematičar i psihijatar, koji su analizirali 12 godina upotrebe benzodiazepina u Hrvatskoj, to su lijekovi koji se koriste za liječenje ankioznosti ili nesanice. Nakon toga ide okrugli stol, gdje ćemo staviti u klinički kontekst sve što smo čuli na predavanju. Nadam se da će rasprava sa sudionicima biti dobra – pojasnila je Katarina Gvozdanović, voditeljica Odjela za farmakoepidemiologiju Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar.
Otkrila nam je i kakva su dosadašnja iskustva s uzimanjem spomenutog lijeka, koristi li se neracionalno.
– Da, koriste se. Često se koriste neracionalno, u smislu da se koriste za indikacije kada nije potrebno, a koriste se predugo. Načelno bi se trebali koristiti 6 do 8 tjedana, za neke indikacije možda duže. Često se koristi dugo, mi smo imali ljude koji su to koristili 12 godina, problem je jer stvara ovisnost i postane manje djelotvoran. Da ne kažem da cijeli zdravstveni sustav pati zbog toga – dodala je Gvozdanović.
Lijek neracionalno najčešće koriste stariji, koji zbog nuspojava imaju brojne probleme. No, koriste ga i mladi.
– Nemamo tako čvrste podatke vezano uz mlađe. Oni, ako koriste, koriste ih jer je to moderno, zato što su pod stresom, zbog faksa ili škole i jer im je dostupno. Svačija mama ili baka ima koju kutiju. Postoje podaci HALMED-a, agencija za lijekove, koje su radili vezano uz samoubojstva, dosta je situacija da su samoubojstva učinjena tom skupinom lijekova, uzimanjem tableta iz te skupine lijekova, jer su bila dostupna. To je problem, ta dostupnost, što mi pokušavamo riješit – komentirala je.
Problem postoji, no radi se na njegovom rješenju i na tome neće stati.
– Mislim da je važno da o ovim stvarima razgovaramo, da imamo centar kao što je ovaj, koji će se baviti problemima koji su prisutni, lijepo ih uobličiti u brojke, da se zna što i kako i onda sa drugim dionicima pokušati riješiti problem – mišljenja je voditeljica Odjela za farmakoepidemiologiju Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar.
Benzodiazepini su korisni lijekovi kada se koriste odgovorno i u skladu s medicinskim smjernicama. Međutim, njihov potencijal za zloupotrebu zahtijeva oprez i odgovornost kako od liječnika, tako i od pacijenata. Promicanje racionalne uporabe i edukacija o rizicima ključni su koraci prema smanjenju zloupotrebe i poboljšanju kvalitete života pacijenata.
Ako imate pitanja o benzodiazepinima ili sumnjate na ovisnost, konzultirajte se s liječnikom ili specijalistom za mentalno zdravlje.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
